Pet zdravstvenih problema koji se najčešće javljaju nakon 50-e

Usporedo s povećanjem broja ljudi starije životne dobi raste i broj zdravstvenih problema povezanih s godinama.

- Vidimo da se neke kronične bolesti često dijagnosticiraju od 50-e godine života nadalje - kaže dr. Renuka Tipirneni, internistica i profesorica na Odjelu opće medicine Sveučilišta u Michiganu. Tko će razviti te bolesti ovisi o raznim faktorima, od genetike i načina života do rase i drugih faktora. Neki osamdesetogodišnjaci imaju fizičke i mentalne sposobnosti tridesetogodišnjaka, a drugi razvijaju zdravstvene probleme mnogo ranije.

Neki će, pak, imati više od jednog zdravstvenog problema, pokazalo je istraživanje iz 2017., objavljeno u časopisu Frontiers in Public Health. Prema rezultatima te studije, 62 posto Amerikanaca starijih od 65 godina ima više od jedne kronične bolesti, a prevalencija višestrukih kroničnih bolesti je u porastu, dijelom zbog starenja populacije, a dijelom zbog povećane stope oboljelih od dijabetesa.

Ovo su pet najčešćih zdravstvenih problema koji vas mogu „napasti” kad navršite 50. godinu života.

1. Povišen krvni tlak

Čak 45 posto Hrvata boluje od hipertenzije. To znači da gotovo svaki drugi stanovnik naše zemlje ima povišen krvni tlak. Problem postaje češći među osobama starijim od 60 godina jer kod njih krvne žile postaju manje elastične.

- Hipertenzija, jedan od glavnih rizičnih faktora za aterosklerozu, najčešća je kronična bolest među osobama starije životne dobi. Izolirana sistolička hipertenzija naročito je česta među starijom populacijom, a povezana je s većom smrtnošću, čak i u vrlo visokoj starosti. Osobe koje imaju 40 i više godina trebale bi provjeravati vrijednosti krvnog tlaka najmanje jednom godišnje, savjetuju stručnjaci iz Klinike Mayo, a osobe koje boluju od hipertenzije trebale bi i češće kontrolirati tlak.

2. Povišen kolesterol

Kardiovaskularne bolesti ostaju najčešći uzrok smrti među osobama starije životne dobi, iako je broj umrlih od njih pao tijekom posljednjih 20 godina. Povišen kolesterol može dovesti do ateroskleroze i „blokada” u krvnim žilama ako se ne liječi. Ateroskleroza uzrokuje upalu i daljnje promjene u krvnim žilama koje povećavaju rizik za bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, periferalnu vaskularnu bolest, kognitivno propadanje i druga oštećenja. Povišen kolesterol može se držati pod kontrolom pomoću lijekova i promjena stila života. Za postavljanje dijagnoze potrebno je provesti krvne testove jer bolest inače nema očitih simptoma.

3. Artritis

U Hrvatskoj je jedna od najčešćih bolesti osoba starije životne dobi, a prema nekim procjenama od nje boluje oko 360.000 naših sugrađana. Oko 52 posto 85-godišnjaka ima tu bolest, a javlja se češće među ženama nego među muškarcima. To može biti vrlo razarajući tip artritisa, čak i kod osoba mlađih od 50 godina, no naročito kod onih starijih od 50 jer bol s vremenom postaje sve jača i nepodnošljivija. Debljina je rizičan faktor za osteoartritis. Stopa teškog artritisa kukova i koljena povećava se starosnom dobi pacijenta.

4. Dijabetes

Dijabetes je inače povezan s komplikacijama koje uključuju perifernu arterijsku bolest i perifernu neuropatiju, što doprinosi razvoju dijabetičkog stopala i učestalosti amputacija.

- U ranim stadijima dijabetes se može držati pod kontrolom promjenama u načinu života, no ponekad je potrebno uvesti i neke lijekove kako bi se pomoglo u održavanju razine šećera u krvi u poželjnim okvirima - kaže Kate Lorig, profesorica emeritus na School of Medicine Sveučilišta u Stanfordu.

5. Osteoporoza

Starenje dovodi do gubitka gustoće kostiju i kod muškaraca i kod žena, iako se kod žena to češće događa ubrzo nakon 50-e godine života, što se može pripisati promjenama do kojih dolazi u menopauzi.

- Kad tijelo prestane proizvoditi estrogen, gustoća kostiju obično se počne smanjivati, a ženama se menopauza događa u prosjeku u dobi od 51 godine - tvrde stručnjaci iz Klinike Mayo. Oko 20 posto žena starijih od 50 godina ima osteoporozu, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Osteoporoza je povezana s povećanom stopom lomova kostiju, pokazala su mnoga istraživanja uključujući i ono objavljeno u časopisu Frontiers in Public Health.