Depresiju karakterizira ekstremna tuga koju osoba osjeća i koja se odražava na njezino raspoloženje. No, često se događa da neka osoba izgleda sretno, ali je zapravo depresivna. Upravo tu je riječ o nasmiješenoj depresiji. Osoba s nasmiješenom depresijom izgleda savršeno sretno, moglo bi se reći čak i zadovoljno sa svojim životom, no istodobno osjeća veliku tjeskobu i tugu. Iako nije navedena u dijagnostičkom priručniku za duševne poremećaje, prilično je stvarno i ozbiljno stanje. Taj se pojam odnosi na vrstu depresije kod koje pacijent izgleda sretno, ali u sebi duboko pati. Pacijent može i osobama oko sebe govoriti da je dobro, a s obzirom na to da i izgleda sretno, njegovim najbližima može biti teško naslutiti da je depresivan. Obitelj i prijatelji osobe s nasmiješenom depresijom često uopće nisu svjesni da toj osobi treba pomoć.
Simptomi
Patite li od nasmiješene depresije, moguće je da na van izgledate izuzetno sretno i zadovoljno. Iako ju je zapravo teško prepoznati, postoje neki simptomi po kojima možete zaključiti da je prisutna.
1. Promjena tjelesne težine i obrasca spavanja i budnosti
Istraživanje objavljeno u časopisu Molecular Psychiatry otkriva da su promjene u apetitu i tjelesnoj težini jedan od najtipičnijih simptoma depresije. U toj se studiji pokazalo da pacijenti s depresijom imaju smanjen apetit.
2. Letargija
Vrlo tipičan simptom depresije je osjećaj ekstremnog umora, toliko da je osobi teško ustati iz kreveta. No, treba imati na umu da nasmiješenu depresiju osobe često proživljavaju kad su same.
3. Nesposobnost koncentracije i manjak samopouzdanja
Problemi s koncentracijom su još jedan od simptoma nasmiješene depresije, pri čemu se osoba ne može usredotočiti na posao, učenje niti na bilo što općenito, a ima i nagle promjene raspoloženja pa tako može biti čas preosjetljiva, čas imati izljeve bijesa ili biti razdražljiva.
4. Izostanak interesa za stvari u kojima je osoba prije uživala
Jedini način da se ti simptomi otkriju kod pacijenta s nasmiješenom depresijom je da se s njim upustite u dublji razgovor, razgovor u kojem će on spustiti svoje obrambene zidove kojima se okružio. Naime, spomenuti simptomi neće biti uočljivi kad je osoba u javnom okruženju. Pacijent s nasmiješenom depresijom može osjećati kao da mora staviti „fasadu” kako bi izbjegao terapiju ili možda ne želi dijeliti svoje osjećaje s drugima vjerujući da drugi ne bi razumjeli njegove emocije.
Tko je najviše izložen riziku
Iako se ona može dogoditi svakome, najsklonije su joj osobe koje su vrlo ambiciozne ili su veliki perfekcionisti. One mogu osjećati kao da je vrlo važno zadržati zadovoljan izgled te stoga maskirati svoje depresivne simptome širokim osmijehom. Stoga na van mogu izgledati vrlo sretno. Strah od osude ili kritike također može biti okidač za nasmiješenu depresiju. Prema istraživanju koje je proveo Američki centar za ovisnosti i mentalno zdravlje, kad osoba razmišlja o tome kako će njezini postupci utjecati na okolinu, često pokušava ignorirati kako se sama osjeća duboko u sebi. I ovisnost može voditi u nasmiješenu depresiju. Ovisnost pomaže da se otupe emocije i to je također jedan od načina potiskivanja emocija i problema. S obzirom na to da ne mogu podnijeti te emocije, pretvaraju se pred svijetom kao da se ništa ne događa. Još jedan rizičan faktor može biti iznenadna promjena u životu. Ružan prekid ili gubitak drage osobe često mogu biti okidači za nasmiješenu depresiju. Gledanje sreće drugih ljudi, kako su sređeni i zadovoljni svojim životima također može izazvati nasmiješenu depresiju. U tome veliku ulogu imaju društvene mreže. Istraživanje objavljeno u časopisu Cyberpsychology, behavior and Social Networking, sugerira da društvene mreže mogu dovesti do razvoja depresije, anksioznosti i niskog samopouzdanja. Pokazalo je i da provođenje mnogo vremena na društvenim mrežama može dovesti do usamljenosti.
Kako se dijagnosticira
Postavljanje dijagnoze nasmiješene depresije može biti teško s obzirom na to da ljudi prikrivaju svoje osjećaje i na van izgledaju sretni. Istraživanje objavljeno u časopisu Indian Journal of Community Health pokazalo je da je ta atipična vrsta depresije u porastu te da najčešće pogađa radne ljude srednje dobi. Nasmiješenu depresiju bi trebalo liječiti u ranoj fazi kako bi se poboljšala kvaliteta života osobe i smanjili izgledi za samopovrjeđivanje. No, osobe s nasmiješenom depresijom ponekad čak niti nisu svjesne da su depresivne. U svrhu postavljanja dijagnoze, liječnik će procijeniti stanje postavljanjem niza pitanja. Između ostalog, pitat će i o tome jesu li se osobi dogodile neke velike promjene u životu. Ako simptomi traju duže od mjesec dana, moguće je da se radi o depresiji. Ovisno o tome koliko dobro ili loše osoba spava, depresija može utjecati i na njezine dnevne aktivnosti. Važan je i stav osobe prema razgovoru o depresiji ili o mentalnom zdravlju općenito. Osim toga, u postavljanju dijagnoze od pomoći može biti i obiteljska povijest neuropsihijatrijskih problema.
Ova se depresija, baš kao i ona tipična, može liječiti. Prvi korak uključuje prepoznavanje simptoma i odlazak kod psihoterapeuta. Iskrena komunikacija s terapeutom može pomoći liječniku da dijagnosticira problem. Kad utvrdi da je riječ o nasmiješenoj depresiji, liječnik može početi s terapijom. Prema studiji objavljenoj u časopisu BMJ, od velike pomoći mogu biti i aktivnosti poput šetnje ili trčanja, joge pa čak i treninga snage. Socijaliziranje i dijeljenje osjećaja i problema s prijateljima također u velikoj mjeri pomaže oboljelima od nasmiješene depresije.