Ovo čarobno zrno poboljšava zdravlje srca, drži tlak pod kontrolom te učinkovito smanjuje simptome anemije

Bob je povrće porijeklom sa Sredozemlja, oblikom pomalo nalik grahu, a bojom grašku pa ga djeca odmilja zovu „grahograšak”. Riječ je o vrlo zdravoj namirnici koja je nedovoljno zastupljena u našim jelovnicima. Ova mahunarka krupnog zrna veoma je bogata topljivim biljnim vlaknima koja su važna za dobru crijevnu peristaltiku te za održavanje šećera i kolesterola u krvi u poželjnim granicama.

Pun je vitamina i minerala

Od vitamina posebno je bogat vitaminom K (važnim za distribuciju kalcija u organizmu), vitaminima B skupine i vitaminom A, a od minerala fosforom (važan za funkcioniranje mozga), željezom i kalijem. Kalij je važan za pravilan rad srca, a manjak može dovesti do razdražljivosti, nepravilnog rada srca ili povišenog tlaka. I višak kalija može biti problematičan pa zato liječnici radije savjetuju korištenje namirnica bogatih kalijem, kao što je bob, iz kojih se on na prirodan i postupan način resorbira u organizmu.

Sa 100 g boba na dan zadovoljit ćete sve dnevne potrebe organizma za vlaknima te opskrbiti tijelo željezom, magnezijem i fosforom. Kod boba nemate straha od kolesterola niti od zasićenih masnih kiselina, jer su njihove vrijednosti zanemarive.

SHUTTERSTOCK

Zdravlje srca

Obiluje vlaknima, vitaminima, mineralima i proteinima, a redovita konzumacija tog povrća može učiniti čuda za zdravlje te pomoći u rješavanju brojnih zdravstvenih problema, uključujući ublažavanje simptoma Parkinsonove bolesti. Osim toga, može poboljšati zdravlje srca, držati pod kontrolom razinu kolesterola te učinkovito smanjiti simptome anemije. A tu je i dobrobit koja je svima draga, a to je pomoć u mršavljenju. Naime, velik udio vlakana u bobu pruža dugotrajan osjećaj sitosti pa stoga može olakšati smanjenje dnevnog kalorijskog unosa. Ne sadrži zasićene masti ni kolesterol, a od važnijih nutrijenata koje sadrži svakako treba spomenuti folnu kiselinu, tiamin, vitamine K i B6, bakar, selen, cink, kalij i magnezij. Bob je zapravo i vrlo jeftin način da unesete u organizam dnevnu dozu kvalitetnih nemasnih proteina.

Bob je i bogat izvor nutrijenata koji poboljšavaju zdravlje srca, a to su na prvom mjestu magnezij i kalij, koji pospješuju opuštanje krvnih žila te tako snižavaju krvni tlak i štite zdravlje srca.

A evo i nekoliko recepata koje će te rado pripremati:

Kuhani bob: Jedan od najlakših načina pripreme je na lešo: kuhana zrna boba se ocijede, po želji im se skine kožica pa se začine solju, paprom i maslinovim uljem.

Bob s blitvom: Bob odlično paše uz mišanciju ili mladu blitvu. Ako ga radimo s blitvom, onda blitvu skuhamo u zasebnoj posudi, a u drugoj kuhamo bob. Kada je bob skuhan, doda se blitvi, sve se promiješa i ocijedi, začini solju, paprom i maslinovim uljem. Tko voli, može dodati i malo češnjaka.

Bob s artičokima: Pirjati češnjak, dodati peršin, a onda u lonac s peteljkom prema dolje staviti oprane i nauljene artičoke napunjene mješavinom mrvica, soli, papra, sjeckanog pršuta i po želji parmezana. Prethodno im se malo podrežu listovi i stapka da budu mekši i da bolje prionu uz dno posude. Oko artičoka posložiti grašak i bob. Naliti vode malo ispod gornjeg ruba artičoka. Kuhati dok sve ne omekša. Po želji začiniti solju i paprom.

Varivo od boba i krumpira: Bob kratko prokuhati, skinuti mu kožicu. Oguliti krumpire, narezati ih na manje kocke i staviti da se kuhaju u posoljenoj vodi. U loncu propirjati češnjak i peršin, dodati bob, još koju minutu pirjati, potom doliti vode, staviti povrtnu kocku ili temeljac, začiniti solju, paprom i kuhati dok bob posve ne omekša. Po potrebi podlijevati temeljcem. Na kraju bobu dodati skuhane krumpire i promiješati.