Pod sezonskim afektivnim poremećajem (SAP) podrazumijevamo jaku depresiju tijekom zime ili ljeta, koja se javlja najmanje dvije godine zaredom.

Getty Images/iStockphoto

zar i to

Od vremena do bolesne štitnjače - pet manje poznatih uzroka depresije

Učim

Depresija je naime vodeći uzrok lošeg zdravstvenog stanja i radne nesposobnosti, a od te bolesti u svijetu, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ((WHO) boluje više od 300 milijuna ljudi.

Piše:

Živim.hr

Objavljeno: 19. kolovoz 2019. 10:00

Treba imati na umu da možda i ne postoji konkretni razlog zbog kojeg se depresija pojavila, ali sljedeće, manje poznate uzroke, svakako treba uzeti u obzir.

Godišnje doba

Sezonski afektivni poremećaj najčešće se povezuje sa zimskom 'tugom' te pogađa oko 15 posto ljudi. Međutim, nešto manje od 3 posto od spomenutih osoba ovaj oblik depresije pogađa ljeti. Depresija ljeti javlja se kada tijelo doživljava kasno prilagođavanje novom godišnjem dobu. Istraživanja pokazuju da se to najčešće događa zbog neravnoteže u kemiji mozga i hormona melatonina.

Pušenje

Poznato je da nikotin utječe na aktivnost neurotransmitera u mozgu što rezultira višim nivoima dopamina i serotonina (što je i mehanizam djelovanja antidepresiva). To može objasniti 'ovisničku' prirodu lijeka, a promjene raspoloženja koje se događaju nakon prestanka njegovog djelovanja mogu objasniti i zašto je depresija povezana s prestankom pušenja. Izbjegavanje pušenja može pomoći u stvaranju optimalne ravnoteže moždanih kemikalija.

Bolesna štitnjača

Prema British Thyroid Foundation, nedovoljno aktivna štitnjača može uzrokovati emocionalne simptome, kao što su promjene raspoloženja. Premalo hormona utječe na razine serotonina, hormona sreće u mozgu pa oni koji pate od hipotireoze su često potišteni ili čak i u depresiji.

Mjesto stanovanja

Možete beskrajno razmišljati i raspravljati oko toga je li bolji život u selu ili u gradu. Međutim, istraživanja pokazuju da ljudi koji žive u urbanim sredinama imaju 39 posto veći rizik od poremećaja raspoloženja nego oni koji žive u ruralnim područjima. Jedno istraživanje nudi i objašnjenje za ovakav 'trend': stanovnici grada imaju više aktivnosti u dijelu mozga koji regulira stres, a povećan nivo stresa može dovesti do psihičkih poremećaja.

ČITAJTE I: Borba s depresijom: koje namirnice pomažu, a koje obavezno treba izbjegavati

Nedovoljan unos omega-3 masnih kiselina

Znanstvenici su ustanovili da osobe kojima manjka omega-3 masnih kiselina imaju povećan rizik od nastanka depresije. Mozak koristi omega- 3 masne kiseline za regulaciju rada neurona i proizvodnju i oslobađanje serotonina, kemijskog spoja koji je zaslužan za dobro raspoloženje. Najbolji izori omega-3 masnih kiselina su masne vrste ribe (skuša, tunjevina, sardine, losos), ali i orašasti plodovi i sjemenke lana.

Vezani članci