Nisu samo poteškoće s pamćenjem: 10 ranih znakova koji mogu upućivati na demenciju

Ove godine 21. rujna, obilježava se dvanaesti po redu Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Tijekom svih tih godina različite udruge, društva, vladine i nevladine organizacije nastoje informirati javnost o Alzheimerovoj bolesti, ali i svim drugim oblicima demencije, kako se nositi s bolešću te kako pružiti podršku i potporu.

Ovogodišnji slogan kampanje je Nikada prerano, nikada prekasno, čime se nastoji osvijestiti kako javno-zdravstvene i informacijske kampanje o rizičnim faktorima vezanima uz demencije te načini redukcije istih, mogu pomoći odgoditi početak demencije, ali djelovati i preventivno, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Demencija predstavlja skupni naziv za progresivni neurodegenerativni sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i emocije osobe. Najčešći tipovi demencije su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija. U 75 posto slučajeva demencije ostaju neprepoznate i nedijagnosticirane.

Neki od ranih znakova demencije su:

• Nedavni gubitak pamćenja - posebno se odnosi na kratkotrajno pamćenje, pri čemu se zaboravljaju nedavni razgovori ili događaji, dok uspomene iz prošlosti ostaju netaknute. Zabrinjavajuće je ako se takvi gubici pamćenja događaju često.
• Teškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka - ako se osoba ne može sjetiti kako obaviti uobičajene zadatke, poput vožnje automobila ili kuhanja, to može biti znak ozbiljnijeg problema.
• Poteškoće u komunikaciji - teškoće u pronalaženju pravih riječi i zamjena pogrešnim izrazima mogu ukazivati na problem.
• Dezorijentiranost u vremenu i prostoru - gubitak orijentacije u poznatim okruženjima, poput trgovačkih centara, može biti znak rane demencije.
• Oslabljena prosudba -demencija može utjecati na prosudbu, što rezultira lakim pristajanjem na sumnjive ponude ili donošenjem loših odluka.
• Problemi s računanjem - teškoće u izračunavanju brojeva, posebno kod osoba koje su u tome bile vješte, mogu ukazivati na problem.
• Zagubljene stvari -često gubljenje stvari i njihovo ostavljanje na neprikladnim mjestima može biti znak demencije.
• Promjene raspoloženja i ponašanja – primjetne promjene raspoloženja, od smirenosti do iznenadnog plača ili trajnija promjena stanja, poput depresije, mogu biti indikativne.
• Promjene osobnosti - osoba s demencijom može postati sumnjičava, strašljiva ili društveno neprikladna, što nije bilo karakteristično za nju ranije.
• Gubitak inicijative - osoba može postati pasivna, zanemariti kućanske poslove i povući se iz društvenih aktivnosti zbog gubitka samopouzdanja, donosi HZJZ.

Ono što valja naglasiti je kako trenutno u svijetu živi 55 milijuna osoba koje boluju od neke vrste demencije. Međunarodno društvo za Alzheimerovu bolest (ADI, 2023) procjenjuje kako će ta brojka narasti na strmoglavih 139 milijuna osoba do 2050. godine. Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju. Demencija je trenutno na globalnoj razini sedmi po redu uzrok smrti, dok se u nekim zemljama popela na samo prvo mjesto! S druge strane, procjenjuje se da se 40 posto slučajeva demencije moglo odgoditi na određen period ili pak prevenirati!

Rizični faktori

Postoje geni koji se povezuju s povećanim rizikom razvoja demencije. No istraživanja ukazuju kako su genetski faktori odgovorni tek za 1 posto demencija! Iako ne možemo promijeniti svoj genetski kod, istraživanja ukazuju kako čak 12 rizičnih faktora doprinosi razvoju demencije. Na tih 12 faktora možemo itekako utjecati i time odgoditi raniji početak demencije ili pak možda i trajno prevenirati demenciju. U nastavku su navedeni faktori koji mogu doprinijeti razvoju demencije (Livingston i sur., 2020):

• Nedostatak fizičke aktivnosti
• Pušenje
• Pretjerana konzumacija alkohola
• Zagađenje zraka
• Povrede glave
• Manjak socijalnih kontakata i druženja
• Nizak stupanj obrazovanja
• Pretilost
• Visok krvni tlak
• Dijabetes
• Depresija
• Slušne poteškoće

Mnogi od ovih rizičnih faktora su ujedno i rizični faktori za razvoj kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnog sustava, raka i dijabetesa. Iako promjena sama po sebi nije laka, kao pojedinci imamo ogroman potencijal mijenjati vlastitu svakodnevicu, a time i prevenirati nastanak bolesti kao što su različite vrste demencija. Stoga se nastojite orijentirati za početak na redukciju barem jednog od prije navedenih rizičnih faktora, a postepeno možete raditi na više njih! Jer nikada nije prerano, a ni prekasno.

Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti - 21. rujna, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda održat će DAN OTVORENIH VRATA putem otvorenih telefonskih linija, od 12.00 do 15.00 sati. na lokacijama Ožegovićeva 9 (telefon: 01 6414 030) i Remetinečki Gaj 14 (telefon: 01 3830 088). Svi zainteresirani u navedenom periodu mogu koristiti uslugu informativno-savjetodavnog razgovora sa stručnim timom Službe.

Uz podršku Grada Zagreba, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti će također obilježiti Svjetski dan Alzheimerove bolesti na sajmu zdravlja ŠTAMPAR U TVOM KVARTU na adresi Trg Eugena Kvaternika 6 (Kvaternikov trg), putem informacijskog štanda na kojem će svi zainteresirani imati priliku dobiti informacije o pružanju pomoći i skrbi oboljelima od demencije te pružanju podrške, savjetovanja i potpore njegovateljima osoba s demencijom od 9.00 do 12.00 sati.