Nije samo genetika: otkriveno još 15 drugih rizičnih faktora za razvoj demencije kod mladih

Znanstvenici Sveučilišta u Exeteru i onog u Maastrichtu identificirali su širok raspon čimbenika rizika za demenciju mladih i opovrgnuli tezu da je genetika jedini uzrok ovog stanja. Ujedno su postavili temelje za nove strategije prevencije. Opsežna studija, objavljena u časopisu JAMA Neurology, utvrdila je 15 čimbenika rizika koji su slični onima za kasni početak demencije, ali je prvi put ukazala na to da je moguće smanjiti rizik od demencije mladih ciljanjem zdravstvenih i životnih navika. Na globalnoj razini svake godine oko 370.000 mladih oboli od demencije.

Izolacija, nedostatak vitamina D, moždani udar

Znanstvenici su pratili više od 350 tisuća sudionika mlađih od 65 godina u Velikoj Britaniji i procijenili širok raspon čimbenika rizika - od genetskih predispozicija do utjecaja načina života i okoline. Otkrili su da niže formalno obrazovanje, niži socioekonomski status, genetske varijacije, životni čimbenici poput zloupotrebe alkohola i socijalne izolacije te zdravstveni problemi, uključujući nedostatak vitamina D, depresiju, moždani udar, oštećenje sluha i srčane bolesti, značajno povećavaju rizik od demencije mladih.

Dr. Stevie Hendriks, istraživač sa Sveučilišta Maastricht, rekao je da demencija u mlađoj dobi ima vrlo ozbiljan utjecaj jer pogođeni ljudi obično imaju posao i djecu o kojoj se trebaju brinuti.

- Često se pretpostavlja da je uzrok genetski, ali u mnogo slučajeva zapravo ne znamo točno koji je. Zato smo željeli istražiti i druge čimbenike rizika - kaže dr. Hendriks.

- Već smo iz istraživanja na ljudima koji razviju demenciju u starijoj dobi znali da postoji niz promjenjivih čimbenika rizika. Osim fizičkih faktora, mentalno zdravlje također ima važnu ulogu, uključujući izbjegavanje kroničnog stresa, usamljenosti i depresije. Iznenadila me činjenica da je to vidljivo i u slučaju demencije mladih, ali dobra je vijest da to može ponuditi mogućnosti za smanjenje rizika i u ovoj skupini - istaknuo je Sebastian Köhler, profesor neuroepidemiologije na Sveučilištu Maastricht.