Ako se jednog jutra probudite, pogledate se u ogledalo i zapitate se kada ste odjednom toliko ostarjeli, ne bi se baš moglo reći da vam se to samo čini. Prema novim istraživanjima molekularnih promjena povezanih sa starenjem, ljudi doživljavaju dva drastična pika starenja, jedan u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugi u prosječnoj dobi od 60 godina.
- Ne mijenjamo se samo postupno tijekom vremena, postoje neke zaista dramatične promjene kad uđemo u te konkretne godine. Ispostavilo se da je sredina 40-ih vrijeme dramatičnih promjena, kao i rane 60-e. I to je istina bez obzira na to koju klasu molekula gledate - kaže Michael Snyder, genetičar na Sveučilištu Stanford i viši autor studije objavljene u časopisu Nature Aging.
Bolesti i starenje
Starenje je povezano s rastućim rizicima od svih bolesti pa je ovo područje vrlo interesantno znanstvenicima kako bi bolje razumjeli koje se promjene događaju te kako bi mogli bolje ublažili i liječiti bolesti koje nam s godinama dolaze.
Primijetili su da u nekim stanjima, poput Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnih bolesti, rizik ne raste postupno, već naglo eskalira nakon određene dobi. Uz pomoć biomarkera starenja (RNK, proteine, lipide i mikrobioma crijeva, kože, nosa i usne šupljine) mogli su identificirati promjene.
Nagli skok u starenju oko 44. godine povezan je s lipidima, reakcijom na kofein i alkohol, kao i kardiovaskularnim bolestima i disfunkcijama kože i mišića. Skok u ranim 60-ima bio je povezan s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, kožom i mišićima, imunološkom regulacijom i funkcijom bubrega.
Sredina 40-ih obično je vrijeme kada žene počinju prolaziti kroz menopauzu ili perimenopauzu, ali istraživači su to isključili kao glavni čimbenik: i muškarci su također prošli kroz značajne molekularne promjene u istoj dobi.
- To sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama uočenima kod žena u srednjim 40-ima, vjerojatno postoje drugi, značajniji čimbenici koji utječu na te promjene i kod muškaraca i kod žena - objasnio je prvi autor studije, Xiaotao Shen s Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru i naglasio da bi identificiranje i proučavanje tih čimbenika trebalo biti prioritet za buduća istraživanja.