Gotovo da i nema osobe koja tijekom svog života nije doživjela glavobolju, no za osobe koje pate od migrena, a to je gotovo svaka 10 u Hrvatskoj i oko milijarda ljudi u svijetu, to nije samo „obična” glavobolja koja će im pokvariti dan već bolest koja značajno utječe na kvalitetu njihovog života.
U tjednu kad se obilježava hrvatski Dan migrene treba podsjetiti da je riječ o trećoj najčešćoj bolesti u svijetu, od koje u Hrvatskoj, prema dostupnim podacima pati oko 400 tisuća građana, no vjerojatno je taj broj i veći jer je bolest vrlo često nedijagnosticirana. Zbog toga se, nažalost, često ne liječi ili se liječi pogrešno, a mnogi se mire s time da im nesnosne glavobolje praćene i drugim neugodnim simptomima svako toliko narušavaju normalno funkcioniranje.
Pogađa sve, ali žene su češće na meti
Migrena je kronična neurološka bolest koja onemogućava svakodnevno funkcioniranje, a karakteriziraju je epizode vrlo jake glavobolje, najčešće s pulsirajućom boli u jednoj strani glave, koje mogu trajati od 4 do 72 sata. Često su prisutni i drugi popratni simptomi, poput mučnine i podražaja na povraćanje, preosjetljivosti na svjetlost i osjetljivosti na buku. Zbog toga, kao i zbog činjenice da i najlakše fizičke aktivnosti mogu pogoršati bol, bolesnici su nerijetko prisiljeni mirovati u tamnoj i mirnoj prostoriji dok god napadaj ne prođe, što dovoljno govori koliko je ova vrsta glavobolje ograničavajuća.
Migrena je rjeđa u djetinjstvu i u starije populacije, no može početi i prije desete te potrajati do sedamdesete godine života. Od migrene pati između oko 18 posto svjetske populacije, a kod žena je čak 3 puta češća nego kod muškaraca, što se povezuje s djelovanjem hormona budući da se migrenske glavobolje najčešće javljaju uz menstruaciju ili u ovulaciji.
Uzroci se još istražuju, no okidači su poznati
Definitivan uzrok nastanka migrene još uvijek nije potpuno razjašnjen, no pretpostavlja se da su uključena najmanje tri mehanizma: proširenje krvnih žila glave i vrata, upalne promjene živaca koji obavijaju krvne žile glave i vrata te smanjeno sprečavanje prijenosa bolnih impulsa s periferije u centre za bol u mozgu. Važni faktori u nastanku migrenskog napadaja su stres, promjene vremenskih uvjeta (posebno južno i vlažno vrijeme) te prekomjerno izlaganje vrućini ili hladnoći. Kod žena je važan i utjecaj hormona, a nastanku migrene pogoduju i određene vrste hrane (primjerice zreli sirevi, crna čokolada, kava, crno vino itd), oscilacije šećera u krvi (posebice kod dijeta za mršavljenje), pušenje, umor, neispavanost, predugo gledanje televizije ili kompjutora, promjene životnih navika i rutine (poput gladovanja i drastičnih dijeta, propuštenih obroka ili dugotrajnih putovanja) ili bilo koji drugi faktor koji dovodi do poremećaja u životnoj ravnoteži.
S obzirom na to da se na većinu tih faktora može djelovati, važno je da pacijent prepozna „svoje” okidače za migrenu, a u tu svrhu je vrlo korisno voditi dnevnik glavobolje u kojem će zabilježiti što je prethodilo napadajima. Najbolji način prevencije napadaja jest da bolesna osoba izbjegava ono za što je identificirala da ih kod nje najčešće izaziva, da promjeni životne navike za koje se zna da štetno utječu na pojavu glavobolje te da ovlada nekom od tehnika opuštanja koje djelotvorno smanjuju stres.
Lijekovi pomažu, ali ne uvijek i svima
Osim preventivnih mjera u smislu zdravog i mirnog života te izbjegavanja okidača, migrena se može liječiti i lijekovima i to akutno, kad se liječi sam napadaj s ciljem da se ublaži ili zaustavi epizoda, ili preventivno svakodnevnim uzimanjem lijekova za sprečavanje napadaja, što se primjenjuje kod učestalih napadaja. Za akutno liječenje koriste se analgetici, obično acetilsalicilna kiselina u kombinaciji s blagim sredstvima za umirenje ili s kofeinom, a ponekad se daju i nesteroidni antireumatici.
No, koriste se i lijekovi specifični za migrensku glavobolju, a to su različite generacije triptana koji se uzimaju u obliku potkožnih injekcija, tableta, čepića, nazalnog spreja ili brzorastapajućih tableta. U slučaju vrlo čestih napadaja migrene primjenjuje se profilaktičko liječenje svakodnevnim uzimanjem lijekova iz skupine beta-blokatora, antidepresiva, antiepileptika, dihidroergotamina i slično. Liječenje mora biti pod stalnim nadzorom liječnika jer neodgovarajuća primjena lijekova može uzrokovati teške poremećaje. U novije vrijeme postoji i nova grupa lijekova koju čine monoklonska protutijela koja su se pokazala iznimno učinkovita u liječenju akutne i kronične migrene, no postoje i druge mogućnosti liječenja, poput tretmana botulin toksinom, magnetske stimulacije i akupunkture na koje neke osobe dobro reagiraju.
Kirurgija migrene - učinkovito rješenje
Migrena se već dugo dovodi u vezu s kompresijom i iritacijom glavnih perifernih živaca glave i vrata, izazvanim okolnim mišićem, fascijom i periosteumom, odnosno pokosnicom. Oslobađanjem stisnutih živaca od pritiska kirurškim putem mogu se smanjiti učestalost, jačina i trajanje glavobolje pa čak i u potpunosti ukloniti. Tijekom posljednjih 10 godina liječnički tim LF-Medical group-a, dr.sc. Peter JFM Lohuis i dr.sc. Boris Filipović, razvio je i primjenjuje taj novi, siguran i minimalno invazivan zahvat kod najnepodnošljivijih tipova glavobolje. Njihova je kirurška tehnika ispitana i opisana u recenziranim svjetskim medicinskim časopisima s više od 50 publikacija. Postupak se temelji na dekompresiji osjetnih živaca na glavi i vratu te se stoga naziva kirurgija glavobolje dekompresijom živaca ili popularno „kirurgija migrene”.
Uključuje otpuštanje grana perifernih osjetnih živaca u 4 različita područja glave i vrata za koje se vjeruje da su okidači migrene, ali i drugih tipova glavobolja. Nedavno objavljene studije stručnog tima LF-Medical group-a, kao i one objavljene u zadnjih 10 godina, mogu potvrditi da je, uz pravilno postavljanje indikacije, kirurški zahvat najučinkovitiji postupak koji, u usporedbi s raznim terapijama lijekovima ili injekcijama botulin toksina, gotovo da i nema nuspojava.
95-postotna uspješnost
Dokazi o učinkovitosti kirurgije migrene ubrzano se povećavaju jer različite grupe kirurga širom svijeta neprekidno izvještavaju o tome i objavljuju rezultate. U većini slučajeva kirurgija ima dugotrajan učinak. U tim studijama ishod se vrednuje postotkom pacijenata čije je postoperativno smanjenje simptoma glavobolje 50 posto ili više, no u najnovijim objavljenim studijama postotak uspješnosti kirurgije migrene povećao se gotovo na 95 posto. Operacije migrene izvode se u Poliklinici Lohuis Filipović u Zagrebu, u općoj anesteziji. U većini slučajeva (frontalni, temporalni i zigomatični) koristi se endoskop - mala, čvrsta cijev s izvorom svjetla i kamerom pomoću koje se na ekranu vide pritisnuti živci.
Osim endoskopskim putem, operacija se u slučaju glavobolje u području vrata izvodi klasičnim putem kod kojeg se sve obavlja uz izravnu vizualizaciju golim okom te uz male rezove. Endoskopski pristup omogućava minimalno invazivan zahvat s rezovima skrivenim u kosi, ali koji je ujedno i maksimalno precizan. Specijalnim instrumentima se sigurno i učinkovito odstranjuju uzroci pritiska živaca (fascije, mišići, kosti). Oporavak je vrlo brz te nakon operacije zahtijeva kratak ili nikakav prestanak svakodnevnih aktivnosti. Neki pacijenti mogu imati manje otekline koje se same povuku u prvih nekoliko dana oporavka. Najčešća nuspojava nakon operacije je osjećaj utrnutosti na mjestu zahvata koji spontano nestaje za nekoliko dana do najviše mjesec dana, dok su ostali mogući rizici i komplikacije, poput hematoma, infekcija ili sporog zarastanja rane, iznimno rijetki. U svakom slučaju, oporavak je kratak i može ga pratiti vrlo slaba ili nikakva bol, a većina pacijenata može se vratiti na posao za najviše sedam dana te nastaviti živjeti kvalitetnijim i ugodnijim životom.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Lohuis Filipović