SHUTTERSTOCK
prestanimo odmah

Najveće zablude o starenju u koje mnogi i dalje vjeruju: Ne, zglobovi vas zaista ne trebaju boljeti

Razbijanje mitova o starenju povezano je s gotovo osmogodišnjim povećanjem prosječnog životnog vijeka

Kada razmišljamo o starosti, skloni smo zamisliti osobu koja drijema u stolici za ljuljanje, bez prevelikog angažmana i interesa za sebe i svijet oko sebe. To je dakako jedna od raširenijih zabluda o starenju, koju dijele i mnoge starije osobe. No, vodeća istraživačica psihologije starenja, dr. Becca Levy, profesorica epidemiologije i psihologije na Sveučilištu Yale, istražuje već više od 20 godina kako percepcija starijih od 50 godina o starenju utječe na njihovu dugovječnost.

Njezino istraživanje, koje je uključilo 660 odraslih osoba, pokazalo je da je pozitivna percepcija o starenju, odnosno razbijanje mitova o starenju, povezano s gotovo osmogodišnjim povećanjem prosječnog životnog vijeka. To je zato što oni s pozitivnom pristranošću češće vježbaju, paze na prehranu, ne puše i imaju zdravije životne navike te više brinu o prevenciji bolesti.

Evo nekih raširenih zabluda o starosti u koje se i dalje vjeruje, ali i istina koje ih opovrgavaju.


1. Mentalno i fizičko pogoršanje neizbježni su u starosti

Postoji određena količina gubitka funkcije kako starimo, matične stanice gube dio svog potencijala, a druge stanice slabe, ali zdrave životne navike mogu značajno zaustaviti, ili barem usporiti, taj proces. Primjerice, vježbe s opterećenjem (girje, utezi, elastična traka) pomažu u održavanju integriteta mišića i kostiju. Aerobna tjelovježba i mediteranska prehrana smanjuju šanse za fizičko i mentalno pogoršanje.

Vježbanje mozga i kontinuirano učenje pomažu u borbi protiv kognitivnog pada. Previše sjedilačkog vremena provedenog u gledanju televizije štetno je u bilo kojoj dobi, ali je posebno nezdravo za starije odrasle osobe. Kako bi duže održali vitalnost savjetuje se redovito kretanje i učenje novih vještina - rad na kompjutoru, vrtlarenje, ples, boćanje...


2. Biti star znači biti usporen i slab

Iako su određene bolesti češće među starijim osobama, sposobna i zdrava osoba u dobi za umirovljenje nema posebnu potrebu usporavati u pogledu svoje kondicije, osim ako se ne odluči na to. Doista, mnoge mlađe ljude posramljuju pripadnici starije generacije, od kojih neki nastavljaju igrati tenis na visokoj razini, trčati ili čak plivati maratone. Tijelo u pokretu ima i tendenciju da ostane u pokretu. No ne morate trčati maraton, brojni su načini kako se može zadržati dobra forma i u starosti.

Redovite šetnje, istezanje, joga ili aktivan fizički rad u kući ili u dvorištu, vrtu, parku mogu pomoći u izgradnji mišićne mase, fleksibilnosti i poboljšanju gustoće kostiju. Vježbanje također može pomoći u smanjenju povišenog krvnog tlaka te simptoma anksioznosti i depresije.


3. Starije ljude ne zanima vanjski svijet

Daleko od samo pasivnih TV promatrača i suprotni uvjerenju, dobna skupina starija od 65 godina češće nego što mislimo koristi internet, samostalno vlada pametnim tehnologijama, uče strane jezike i posjećuju kulinarske radionice kako bi bolje razumjeli druge kulture širom svijeta. Akademski angažman također je dosta važan u starijoj dobi, a mnogi ljudi, bilo po izboru ili po potrebi, ostaju uključeni u radnu snagu dugo poslije tipične dobi za umirovljenje.


4. Starije ljude ne zanima seks ili intimnost

Ovaj mit je ustrajao uglavnom zbog toga što se rijetko raspravlja o seksualnoj aktivnosti i seksualnom zdravlju među starijim osobama. No, neke su ankete o zdravom starenju pokazale da je gotovo dvoje od troje ispitanika (65 posto) zainteresirano za seks, a većina (76 posto) se složila da je seks važan dio romantične veze u bilo kojoj dobi. Nadalje, studije su dosljedno pronašle povezanost između pozitivne seksualne aktivnosti i opće dobrobiti, čak i među starijim osobama. Iako učestalost seksualne aktivnosti ima tendenciju opadati s godinama, seksualna aktivnost i osjećaj emocionalno bliskosti s partnerom povezani s većim uživanjem u životu i kod muškaraca i kod žena u dobi od 50 i više godina.


5. Normalno je da starije ljude bole zglobovi

Čak polovica osoba starijih od 55 godina pati od osteoartritisa, bolesti koja dramatično smanjuje pokretljivost, kvalitetu života i produktivnost u starijoj dobi. Istina je da se s godinama povisuje rizik za razvoj osteoartritisa, ali on nipošto nije dio starenja. Javlja se zbog habanja zglobne hrskavice, najčešće koljena, šake, kukovi i kralježnica, iako bolest može zahvatiti i druge zglobove u tijelu, nakon 55. godine života (za razliku od reumatoidnog artritisa, autoimunosne bolesti čiji uzrok nije poznat, a javlja se u mlađoj životnoj dobi, između 20. i 40. godine života). Srećom, postoje terapijske metode, poput kristaličnog glukozaminsulfata, koji uspješno smanjuje simptome osteoartritisa koljena i poboljšava funkcionalnost zgloba.

Simptomi osteoartritisa se razvijaju postepeno tijekom 10 do 15 godina, a bolesnici s blažim ili težim znakovima bolesti žive i dulje od 20 godina i, ako se ne liječe, nastaje invaliditet, jer osteoartritis boli pa je i pokretljivost sve manja. Stoga je jako važno potražiti pomoć liječnika jer se simptomi mogu uspješno liječiti u ranoj fazi bolesti, što će ukloniti bol i omogućiti punu pokretljivost zgloba. U ranoj fazi bolesti mogu se koristiti lijekovi poput kristaličnog glukozaminsulfata. Ova djelatna tvar, osim što uspješno suzbija bol, može usporiti napredovanje bolesti, a lijek je već je nekoliko godina dostupan i u Hrvatskoj, bez liječničkog recepta.

image
SHUTTERSTOCK
  • Kako prepoznati osteoartritis

Zahvaćeni zglob boli, može biti otečen, a pokretljivost mu je smanjena. U njemu se mogu javiti i zvučne senzacije nalik škripanju. Još neki simptomi specifični za osteoartritis su zakočenost zgloba ujutro nakon buđenja i bol kod silaska niz stepenice.S liječenjem osteoartritisa važno je početi čim prije jer neliječena bolest dovodi do smanjene tjelesne aktivnosti i kondicije, bolova koji ometaju san, umora, depresije i opće onesposobljenosti. Osobe koje imaju ozljede zglobova, koje su pretile ili imaju oslabljenu funkcija mišića, češće obolijevaju od osteoartritisa.

  • Važnost rane dijagnoze

Stručnjaci naglašavaju važnost promjene krivog uvjerenja - da bol u zglobovima treba prihvatiti kao prirodnu posljedicu starenja. Mnogi bolesnici toleriraju bol, jer se smatra da su bol i onesposobljenost neizbježne posljedice starenja. Zbog toga često, zajedno sa zdravstvenim djelatnicima, pasivno čekaju konačnu ireverzibilnu fazu osteoartritisa, zamjenu bolesnog zgloba endoprotezom. No kliničke su studije dokazala da primjerice u bolesnika koji su u liječenju osteoartritisa koljena koristili kristalični glukozaminsulfat najmanje 12 mjeseci, značajno je smanjena potreba za totalnom endoprotezom. U petogodišnjem praćenju, potreba za totalnom endoprotezom koljena smanjena je 57 posto.

  • Lijek koji suzbija bol i upalu te usporava razvoj bolesti

Europsko društvo za kliničke i ekonomske aspekte osteoporoze i osteoartritisa ESCEO 2016. godine donijelo je preporuke i smjernice za liječenje osteoartritisa koje kao prvi korak u liječenju osteoartritisa koljena preporučuju kontinuiranu primjenu lijekova poput kristaličnog glukozaminsulfata te povremenu primjenu paracetamola. Kliničke su studije dokazale da ovaj lijek snažnije od paracetamola suzbija bol, a jednako dobro kao nesteroidni antireumatici dok istovremeno poboljšava i funkcionalnost zahvaćenog zgloba. Iako na tržištu postoje brojni pripravci koji sadrže glukozamin važno je znati da je jedino kristalični glukozaminsulfat registriran kao lijek s protuupalnim i antireumatskim djelovanjem.

image
Promo
  • Ostale terapijske metode

U liječenju osteoartritisa koriste se i druge metode, a one uključuju primjenu nesteroidnih antireumatika lokalno ili oralnim putem, glukokortikoide ili hijaluron koji se apliciraju direktno u zglob, a za bolesnike koji nemaju zadovoljavajući učinak na prethodna liječenja, preporuka je primjena slabih ili jakih opioidnih analgetika te kao krajnja mjera, kirurško liječenje. Stručnjaci se slažu da je osteoartritisu potrebno pristupiti kao i drugim kroničnim bolestima za koje su prihvaćeni modeli prevencije i ranog liječenja, utemeljeni na dokazima. Danas je moguće primijeniti lijekove prikladne za ranu fazu osteoartritisa, kao što jekristalični glukozaminsulfat. Za njega postoje dokazi koji potvrđuju da ublažava simptome blagog do umjerenog osteoartritisa koljena u odraslih, posebice akutnih bolova, kroz duže razdoblje kontinuirane primjene.Nove spoznaje o učinkovitosti i terapijskim mogućnostima u liječenju osteoartritisa postale su razlog za moguću nadopunu postojećih smjernica liječenja Hrvatskog reumatološkog društva iz 2011. g. i Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora iz 2016. godine.

Kristalični glukozaminsulfat dostupan je bez recepta u svim ljekarnama pod nazivom Arthryl ®

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika

Plaćeni oglas o lijeku

Izvori:

  • Longevity Increased by Positive Self-.Perceptions of Aging, psp-832261.pdf (apa.org);
  • Nacionalna anketa o zdravom starenju, Sveučilište Michigan, 2017., (NPHA-Sexual-Health-Report_050118_final2.pdf (healthyagingpoll.org);
  • Seksualna aktivnost povezana je s većim uživanjem u životu kod starijih odraslih osoba, The Journal of Sexual Medicine (Seksualna medicina | Oxfordski akademik (oup.com));
  • Altman RD. Glucosamine therapy for knee osteoarthritis: pharmacokinetic considerations; O. Bruyere et al. An updated algorithm recommendation for the management of knee osteoarthritis from the European Society for Clinical and Economic Aspects of Osteoporosis, Osteoarthritis and Musculoskeletal Diseases (ESCEO).
  • Seminars in Arthritis and Rheumatism; 49 (2019): 337-350; Bruyere O, Altman RD, Reginster J-Y. Efficacy and safety of glucosamine sulfate in the management of osteoarthritis: evidence from real-life setting trials and surveys. Seminars in Arthritis and Rheumatism; 2016; 45 (Suppl 4S): S12–S7.;
  • https://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova/Arthryl-1500-mg-prasak-za-oralnu-otopinu/12720/;
  • https://hrcak.srce.hr/285827
20. prosinac 2024 04:03