Možda imate predijabetes, a da to i ne znate!

Piše: prof. dr. sc. Slaven Kokić, internist, endokrinolog-dijabetolog

Da imate rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 te da možete na nju utjecati, čak je i izbjeći, danas se može vrlo lako utvrditi. Naime, jednostavna krvna pretraga mjerenja glukoze u krvi pokazat će jeste li možda u predijabetesu - fazi kada je razina glukoze u krvi viša od normalne (5,6-6,9 nmol/l natašte), ali još ne toliko visoka da bi se dijagnosticirao dijabetes tipa 2 (iznad 7 nmol/l natašte).

Bez intervencije, odnosno trenutnih promjena u načinu prehrane i uvođenja redovite tjelesne aktivnosti kao i utjecanja na sve loše životne navike (pušenje, alkohol, debljina), predijabetes će sigurno za 10 do 12 godina prerasti u dijabetes.

Nacionalni program zaštite osoba sa šećernom bolešću predlaže preventivne preglede svih osoba starijih od 50 godina kod odabranih obiteljskih liječnika mjerenjem razine glukoze u krvi, i to svake dvije godine.

Kako se dijagnosticira

Osobama koje imaju dodatne čimbenike rizika i prekomjernu tjelesnu težinu preporučuje se obavljati preglede i prije 50. godine. Predijabetes se dijagnosticira kada se utvrdi razina šećera u krvi natašte između 5,6 i 6,9 mmol/l te dva sata nakon jela između 7,8 i 11 mmol/l.

Jasno rečeno, zdrav čovjek trebao bi imati šećer natašte ispod 5,6 mmol/l i dva sata nakon jela ispod 7,8 mmol/l.

Predijabetes nema simptoma. Još ne postoje znaci šećerne bolesti kao što su žeđ i pojačano mokrenje, ali postoje metabolički poremećaji koji i u vrijeme predijabetesa potiču razvoj makrovaskularnih oboljenja. Predijabetes zato nije bezazlena bolest. Iako nema simptoma, postoji otpornost na djelovanje inzulina u mišićnim i masnim stanicama koja dovodi do prekomjernog lučenja inzulina iz oštećenih beta stanica.

Više o ovoj i drugim temema vezanima uz dijabetes potražite u novom broju dvomjesečnika Doktor plus koji možete pronaći na svim boljim kioscima za 15 kuna.

Permanentno visok šećer u krvi i povišene masnoće dovode do stvaranja plaka na stijenkama krvnih žila, što onda dovodi do smanjenog protoka krvi i naposljetku do srčanog ili moždanog udara. Često se dijabetes otkrije tek kada pacijent završi u jedinici intenzivne njege zbog infarkta. Kad je riječ o predijabetesu, ima ga između 35 i 40 posto mlađih ljudi, oko 51% starijih od 65 godina, a samo 11% je svjesno da ima predijabetes.

Obavezno zamolite svog liječnika da učini test glukoze u ovim situacijama:

• ako imate indeks tjelesne mase veći od 25 (ITM izračunajte tako da tjelesnu masu u kilogramima podijelite s kvadratom visine u metrima)
• ako imate masne naslage na trbuhu
• ako ste fizički neaktivni
• ako imate više od 45 godina
• ako netko u vašoj obitelji ima šećernu bolest
• ako ste tijekom trudnoće razvili trudnički (gestacijski) dijabetes
• ako ste rodili dijete teže od 4 kilograma
• ako imate sindrom policističnih jajnika
• ako imate visoki krvni tlak
• ako vam je HDL kolesterol niži od 0,9 mmol/l ili su trigliceridi iznad 2,83 mmol/l
• ako imate dijagnosticiran poremećaj spavanja (apneju).

Zašto se to događa

Točan uzrok predijabetesa i dijabetesa nije poznat, iako je utvrđeno da obiteljsko naslijeđe i genetika imaju važnu ulogu. Istraživanja su otkrila i neke gene koji se povezuju s inzulinskom rezistencijom. Isto tako, trbušna debljina i fizička neaktivnost važni su u nastanku predijabetesa. Onaj tko ima predijabetes ne može pravilno precesirati šećer (glukozu), zbog čega se prekomjerno taloži u krvnim stanicama umjesto da obavlja svoju funkciju u mišićima.

Predijabetes se zapravo vrlo lako može dijagnosticirati. Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Doktora Plus, luksuznog dvomjesečnika redakcije Doktora u kući koji vas već čeka na kioscima!