Gripa se pojavljuje svake godine i, iako smo je skloni podcijeniti, ozbiljna je prijetnja zdravlju; povećava rizik od teže bolesti i smrti. Prošle su sezone kod nas službeno zbog gripe umrle 43 osobe, (među njima je bilo i dotada zdravih pojedinaca), ali broj je zapravo i veći jer se govori o takozvanom "višku smrti", odnosno povećanom broju umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama, kao što su mala djeca, stariji i kronični bolesnici, puno češće praćena komplikacijama. Jesmo li svjesni svih rizika gripe pitali smo infektologa dr. Roka Čivljaka, obiteljsku liječnicu dr. Valeriju Bralić Lang i kardiologa dr. Daniela Lovrića.
Nije bezazlena i nije kao obična prehlada
- Gripa može izazvati primarnu virusnu upalu pluća, upalu mišića, meningitis, infarkt miokarda te moždani udar. Velik dio populacije koji oboli, a to su mlađe i zdrave osobe, uistinu ima blaži oblik gripe. Međutim, kod djece mlađe od pet i osobito kod mlađe od dvije godine, kao i kod starijih od 65 gripa je češće teža bolest. Kod njih može zahtijevati i hospitalizaciju, najčešće zbog razvoja zatajenja disanja i nedostatka kisika. Ali to ne znači da se i oni između 18 i 65 godina ne trebaju brinuti zbog gripe. Mnogi među njima imaju jednu ili više kroničnih bolesti - dijabetes, KOPB, kroničnu bolest bubrega, bolest jetre, srca... a to je upravo velika skupina ljudi koji u svakoj sezoni gripe mogu očekivati oblik koji će zahtijevati hospitalizaciju - kaže prof. dr. sc. prim. Rok Čivljak, spec. infektolog i pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti.
Brojne predrasude
Cijepljenje je najbolji način da se taj rizik značajno smanji, no u Hrvatskoj imamo jednu od najnižih stopa procijepljenosti protiv gripe u Europi. To je stoga što se uz gripu vežu brojne predrasude.
-"Doktore, baš te godine kad sam se cijepio, dobio sam gripu", rečenica je koju često čujem od pacijenata koji leže u Infektivnoj bolnici. Pogrešno je vjerovanje da cjepivo izaziva gripu. Ono samo potiče naš imunosni sustav da razvije zaštitu, bez izazivanja bolesti. Čak i ako osoba oboli nakon cijepljenja (a ne zbog cijepljenja), bolest je blaža, s manjim rizikom komplikacija i smrtnog ishoda. Treba znati i da u svim dobnim skupinama cjepivo neće biti jednako učinkovito. Na starije i osobe s oštećenim imunitetom cjepivo će slabije djelovati, ali traže se načini da se ono poboljšala ciljano za te skupine. Uz predrasudu da je gripa blaga bolest, drugi najčešći mit je upravo taj da cijepljenje ne štiti od gripe, a treći čest razlog je i strah od nuspojava - kaže dr. Čivljak, dodajući da se nuspojave prate, a u najvećem broju slučajeva su blage; bol na mjestu uboda, crvenilo, oteklina, vrućica, bol u mišićima i zglobovima.
- Većina je bezazlena i ne bi trebala biti prepreka cijepljenju. Naravno, postoje neke bolesti koje se dovode u vezu s cjepivima, no za to ili nema znanstvenih dokaza ili je veza znatno manja nego što se misli - kaže infektolog.
Bake i djedovi su posebno ugroženi
Doc. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine, kaže da su stariji osobito na udaru gripe.
- To je zato što gripa može pogoršati postojeće bolesti. Također, kod starijih je primjetan veći rizik od padova, prijeloma, pa čak i smrti nakon što prebole gripu. Njihov je oporavak često dugotrajan, a nerijetko dolazi i do pogoršanja općeg stanja pa postaju ovisni o tuđoj pomoći. Krhkost (tjelesna slabost), koja prati starenje, također dovodi do toga da je slabiji odgovor na kontakt s virusom. To znači da će ova skupina ljudi imati težu kliničku sliku i češće će razviti upalu pluća i sinusa koja će im narušiti kvalitetu života. Te osobe obiteljski liječnici češće upućuju u bolnicu, tijekom bolničkog liječenja te se osobe češće razbole od bolničkih infekcija, češće dobiju moždani i srčani udar. Nakon hospitalizacije vraćaju se dodatno onesposobljeni i oslabljeni te je moguće da se osoba koja je bila tek nešto slabija vrati s bolničkog liječenja s lošijim funkcionalnim statusom, tako da joj je potrebna dodatna briga članova obitelji ili je treba uputiti na dodatni oporavak, a katkad više uopće nije sposobna živjeti sama - kaže doc. Bralić Lang.
Dijabetes nosi visok rizik
- Zbog ozbiljnih prijetnji zdravlju dodatno upozorenje upućeno je osobama koje boluju od šećerne bolesti. Osobe s dijabetesom sedam puta češće će razviti upalu pluća, tri puta češće će biti upućeni na bolničko liječenje, a četiri će se puta češće u bolnici liječiti u jedinicama intenzivnog liječenja gdje su pak izloženi dodatnim rizicima poput bolničkih infekcija. Kod većine dolazi i do pogoršanja regulacije šećera u krvi nakon preboljenja gripe. Za njih je cijepljenje od iznimne važnosti. U šećernoj bolesti osobe u pravilu imaju povišen krvni tlak, povišene lipide, oštećenu bubrežnu funkciju, kardiovaskularne komplikacije i u većem su riziku od srčanog i moždanog udara, neovisno o virusu gripe. Ako dođu u kontakt s virusom gripe, a nisu cijepljeni, sve se učetverostruči i te osobe imaju puno veći rizik da će završiti na bolničkom liječenju. I kad se oporave od gripe, trebat će im znatno više vremena da šećer vrate na razine prije infekcije - objašnjava doc. dr. V. Bralić Lang.
Trebate li se brinuti ako ste zdravi
Uz dijabetes i druge kronične bolesti u bilo kojoj dobi nose povećan rizik od težeg oblika gripe. No što ako ste zdravi? Treba li se brinuti zbog gripe?
Prim. dr. sc. Daniel Lovrić, internist i kardiolog, svjedoči da gripa kod mladih i zdravih može dovesti do fatalne upale srčanog mišića. Takvi pacijenti završavaju na odjelima intenzivne njege sa srcem koje uslijed infekcije prestaje raditi i zahtijeva cirkulatornu potporu. Posljedice mogu biti ozbiljne.
- Gripa je upalna bolest, a svaka upala, dok traje, utječe na proces zgrušavanja krvi. U žilama koje nisu zdrave i načete su promjenama može izazvati zatvaranje i time povećati rizik za srčani i moždani udar. Gripa povećava rizik od srčanog udara čak deset puta, a jedan od osam bolesnika s gripom može razviti srčane komplikacije. Oboljeli su tijekom infekcije najčešće dehidrirani, imaju povišenu tjelesnu temperaturu, a dehidracija dovodi do smanjene cirkulacije i problema s dotokom krvi. Ako je gripa zahvatila dišni sustav, imat ćemo smanjen dotok kisika u srce, što ga samo po sebi opterećuje i otežava mu funkcioniranje - kaže prim. dr. Lovrić, voditelj Odjela za intenzivnu i akutnu kardiologiju Klinike za bolesti srca i krvnih žila u KBC-u Zagreb.
Danas zdravi, sutra ozbiljno bolesni
Navodi da gripa za deset puta podiže vjerojatnost srčanog udara i u 60 posto slučajeva srčani udar je prva manifestacija koronarne bolesti, odnosno pacijenti prije srčanog udara nisu ni znali da imaju neku krvožilnu bolest.
- Zaista se može dogoditi da ste se jučer smatrali zdravim, sutra dobijete gripu, a pet dana kasnije imate srčani udar i odjednom ste vrlo ozbiljno bolesti. Također, kod ljudi sa srčanim zatajivanjem gripa može dovesti do vrlo velikih pogoršanja sa smrtnim ishodom - upozorava prim. dr. Lovrić.
A kao najopasniju komplikaciju gripe i kardiovaskularnog sustava ističe miokarditis.
- Virus gripe najčešće djeluje na dišni sustav, ali može izazvati upalu bilo gdje u našem organizmu. Jedna od najopasnijih je upala srčanog mišića ili miokarditis, koji najčešće zahvaća mlađe i zdrave ljude. Takvi pacijenti završavaju u bolnici sa srcem koje uslijed infekcije prestaje raditi, zahtjeva i cirkulatornu potporu. Posljedice mogu biti ozbiljne, ponekad i fatalne ako se na vrijeme mehanički ne nadomjesti rad srca. Nažalost, takvi pacijenti imaju visoku razinu smrtnosti – kaže kardiolog.
Više o savjetima koji vam mogu unaprijediti zdravlje i spasiti život pročitajte u novom broju Doktora u kući. U prodaji je od četvrtka, 7. studenog.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....