Metastatski rak dojke: kako inovativne terapije spašavaju živote i zašto odgađanje liječenja ostavlja psihološke posljedice

Metastatski rak dojke, poznat i kao četvrti stadij raka dojke koji se proteže i na druge dijelove tijela, i dalje predstavlja velik izazov za suvremenu medicinu. Ipak, tijekom posljednjih desetak godina postignut je izniman napredak u načinu dijagnostike i liječenja. Na nedavno održanom 17. kongresu Hrvatskog društva za internističku onkologiju (HDIO) vodeći stručnjaci raspravljali su o inovativnim terapijama, pristupu pacijentima i razlikama između Hrvatske i ostatka Europske unije.

Kako terapije mijenjaju prognozu metastatskog raka dojke te kakvi su zapravo psihološki i obiteljski tereti odgođenog liječenja, objasnile su nam prim. dr. sc. Anuška Budisavljević, dr. med., spec. interne medicine, uži specijalist internističke onkologije iz Opće bolnice Pula, i doc. dr. sc. Vesna Ramljak, liječnica te predsjednica udruge Europa Donna.

- Ono što je napravljeno u posljednjih deset godina možemo nazvati pravom revolucijom. Nekada smo rak liječili samo ‘klasičnom‘ kemoterapijom. Početkom 2000-ih pojavili su se pametni lijekovi, a od 2010. i imunoterapija. Danas govorimo o ciljanom liječenju; testiramo mutacije tumora i prema nalazu primjenjujemo lijek koji djeluje upravo na tu promjenu - kaže prim. dr. sc. Anuška Budisavljević, dr. med. i dodaje: kakve su međunarodne smjernice, takve su i naše, u okvirima onoga što nam je odobreno.

Prim. dr. sc. Anuška Budisavljević s pacijenticama

Mirko Ferlin/CROPIX

Pojasnila nam je i protokole koji se odnose na inovativne terapije u Hrvatskoj.

- Neupitno je da se u onkologiji novosti pojavljuju gotovo svakodnevno. Broj mogućih terapija za gotovo sva tumorska sijela stalno raste. Normalno je da treba neko vrijeme da terapija dođe na listu; nitko, pa ni najveće države svijeta, ne može imati novi lijek odmah po objavi rezultata istraživanja. Postoji protokol – terapije moraju proći kroz Europsku agenciju za lijekove, nacionalna regulatorna tijela i tek potom eventualno dolaze na listu HZZO-a. Ipak, važno je istaknuti da u odnosu na prije deset godina, HZZO danas terapije stavlja na liste znatno brže i tu je postignut velik napredak - naglašava prim. dr. Budisavljević.

Pravovremeni pristup najnovijim terapijama izravno utječe na produljenje života i kvalitetu života pacijentica.

- Prakticiramo takozvanu evidence-based medicine, odnosno medicinu utemeljenu na dokazima. Svaki novi lijek koji uvedemo dokazao je svoju učinkovitost – bilo kroz produljenje preživljenja bez progresije bolesti, bilo kroz poboljšanje ukupnog medijana preživljenja. Sve te nove terapije definitivno poboljšavaju kvalitetu života. U posljednjih deset godina napravljen je ogroman iskorak. Usprkos sve većoj incidenciji raka dojke i činjenici da populacija stari, bilježimo pad mortaliteta. Bolest se liječi sve uspješnije. Ono što radimo sada, prave rezultate vidjet ćemo za pet do deset godina. Prema Europskom registru nejednakosti u području raka, smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj u odnosu na 2011. smanjila se za osam posto. Da, sporije nego u EU, gdje je pad 16 posto, ali poboljšanje je jasno vidljivo – kaže internistička onkologinja Budisavljević.

Dijagnoza raka nesumnjivo utječe na psihološko stanje oboljelog i obitelji, kaže doc. Vesna Ramljak

Privatni album

Psihološki teret bolesti

No, postoji i druga strana; ona emocionalna i psihološka. Kako pacijentice doživljavaju trenutak u kojem znaju da terapija postoji, ali im nije odmah dostupna, naglašava doc. dr. sc. Vesna Ramljak.

- Za mnoge žene to je jedan od najtežih trenutaka cijelog liječenja. Ne govori se dovoljno o tome koliko je razorno znati da negdje postoji lijek koji bi mogao usporiti bolest, produžiti život ili poboljšati kvalitetu života, a istovremeno osjećati da vam doslovno izmiče kroz prste. Emocionalno, to često izgleda kao kombinacija straha, ljutnje i bespomoćnosti. Strah od napredovanja bolesti tijekom “čekanja”, ljutnja jer se osjećaju manje vrijednima od pacijentica u drugim zemljama gdje je terapija dostupna i duboka bespomoćnost jer ne mogu ništa ubrzati. Psihološki, mnoge opisuju osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim životom - objašnjava doc. Ramljak.

Čekanje na terapiju pacijentice doživljavaju kao ‘pauzu života‘. Ne znaju smiju li planirati rođendane, putovanja ili čak svakodnevne obaveze. Vrijeme odjednom postaje glasno i teško. Svaka sitna bol ili umor tumače se kao napredovanje bolesti.

Prim. dr. Anuška Budisavljević pritom naglašava da se u hrvatskim onkološkim centrima terapije provode u svim ustanovama koje imaju onkološki centar – klinikama ili županijskim bolnicama.

- Za rak dojke treba reći da se sva terapija koja je dostupna može provoditi u svakoj ustanovi koja ima onkološki centar. Dostupnost terapija je široka i nema ograničenja. Svi se mi trudimo da je pacijent na prvom mjestu i napravit ćemo sve da pacijentica što prije dobije terapiju. U principu, nastojimo da sve bude dostupno u najkraćem mogućem roku - kaže doktorica.

Ipak, važno je razumjeti i onu ljudsku dimenziju čekanja. Osjećaji straha, neizvjesnosti, iscrpljenosti, gubitka kontrole nad planiranjem života nesumnjivo utječu na mentalno zdravlje oboljele osobe.

- Odgođeno liječenje ne pogađa samo medicinski dosje, nego cijelu svakodnevicu. Pacijentice često kažu: “Ne znam smijem li išta planirati.” Teško im je dogovarati odmor, posao, čak i sitnice poput dogovora za idući mjesec, jer sve ovisi o tome kada će terapija biti odobrena i hoće li uopće biti. Život se svodi na čekanje poziva ili papira – pojašnjava doc. Ramljak.

Umjesto osjećaja da su ‘u liječenju‘, osjećaju se kao da stoje na rubu – između onoga što je moguće i onoga što je dostupno. Stvara se stalna napetost, unutarnji nemir i pojačana osjetljivost na sve tjelesne senzacije. Obitelji također nose teret neizvjesnosti. Partneri se često osjećaju krivima što ne mogu ništa poduzeti, a djeca osjećaju da se nešto ozbiljno događa, iako često ne znaju sve detalje. U kući se nesvjesno stvara atmosfera ‘čekanja na vijest‘, što iscrpljuje sve uključene. Produžena neizvjesnost, ističe doc. Ramljak, povećava rizik od anksioznosti i depresije, ne samo kod pacijentica, nego i kod njihovih bližnjih.

Potreba za napretkom

Iako Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi registar za rak, Hrvatska još uvijek nema nacionalni sustav koji kontinuirano prati učinkovitost liječenja.

- Svi se trudimo da pacijentica dobije terapiju što prije, no nedostatak sveobuhvatnog registra otežava praćenje stvarnih ishoda liječenja na nacionalnoj razini. Takav sustav bio bi ključan za optimizaciju terapija i daljnji napredak - objašnjava Budisavljević.

U borbi protiv raka vrijeme je presudno. Dok Hrvatska sustiže Europu, stručnjaci naglašavaju važnost kontinuiranog obrazovanja, razmjene podataka i jačanja sustava kako bi svaka pacijentica dobila najbolju moguću terapiju – na vrijeme. Inovacije spašavaju živote, ali samo ako se primijene kada je najpotrebnije.

Članak je dio inicijative za podizanje svijesti o raku dojke tvrtke AstraZeneca Hrvatska koja ima za cilj izgraditi bolje javno razumijevanje o ranom otkrivanju i probiru, pružiti pouzdane informacije i potaknuti informirane razgovore sa zdravstvenim djelatnicima radi poboljšanja ishoda. Sponzorirani sadržaj je nastao u suradnji s tvrtkom AstraZeneca.