Kako se na što bezbolniji način riješiti dosadnih afti?

Učim

Nema lijeka kojim bi se afte mogle trajno izliječiti, ali ima načina da se prorijedi njihovo pojavljivanje.

Piše:

Nina Čiča

Objavljeno: 03. ožujak 2017. 10:00

Aftozni stomatitis, poznatiji kao afta, zapravo je infekcija koja uzrokuje mala oštećenja sluznice u usnoj šupljini, najčešće s unutrašnje strane usnica, obraza ili jezika. Taj problem pogađa oko 20 posto populacije, posebno žene mlade i srednje dobi te osobe starije životne dobi. Afte počinju kao malo osjetljivo i crveno ispupčenje na sluznici u usnoj šupljini koje stvara neugodan osjećaj pečenja.

Prekrivene su bijelom ili žućkastom opnom i obično prolaze same za nekoliko dana, ali za to vrijeme mogu biti vrlo neugodne. Točan uzrok aftoznog stomatitisa nije poznat, no mnogi faktori mogu pospješiti njegov nastanak, od neuravnotežene prehrane, oslabljenog imuniteta do pušenja ili nekih bakterija.

Mogući uzroci

Sluznica usne šupljine je organ u pravom smislu riječi te poput ostalih organa može postati žrtvom stresa i njegova negativnog utjecaja. Nije slučajnost što osobe koje imaju afte pate od tog problema kod svake smjene godišnjih doba, nakon što prebole neke bolesti ili u periodima velikog psihičkog ili fizičkog napora. Afte uglavnom traju četiri do šest dana i obično se javljaju jednom do dvaput godišnje.

Naš probavni aparat nastanjuju brojne bakterije koje sve zajedno teže gotovo jedan kilogram, a žive u simbiozi s nama. Te bakterije s nama zapravo obavljaju neku vrstu razmjene: mi njih držimo na toplom i hranimo ih, a one nas štite od patogenih bakterija i uz to proizvode vitamine. Osim toga, sudjeluju u procesima metaboliziranja hrane.

Kad je bakterijska flora u ravnoteži, sve je u redu, no ako stres ili bolest (primjerice, nedijagnosticirana celijakija) naruše tu ravnotežu, imunološki sustav počinje napadati dobre bakterije, među ostalim i one u usnoj šupljini. I tako mogu nastati bolne afte.

Ima pomoći

Gel i kolutoriji (voda za ispiranje usta) na bazi hijaluronske kiseline učinkoviti su protiv boli i peckanja te otežanog gutanja koje uzrokuju ta neugodna oštećenja sluznice. Gel i sprej su najbolji izbor ako se afta pojavi u području obraza ili između desni i usnica, dok je kolutorij praktičan za teško dostupne afte, poput onih na jeziku.

Ako se afte javljaju vrlo često i izrazito su bolne, poželjno je da liječnik uputi pacijenta na pretrage krvi kojima će se utvrditi je li uzrok patološke prirodi, kao u slučaju celijakije. Treba kao uzrok isključiti i Crohnovu bolest, kroničnu upalnu bolest crijeva, koja također može biti uzrok učestalog nastanka afta. To se radi endoskopskim pretragama i biopsijom.

Nekoć su se protiv afta primjenjivale bolne terapije poput nanošenja kortizonskih lijekova ili antibiotika u prahu. To danas nije potrebno jer gelovi i kolutoriji koji se mogu kupiti u ljekarnama imaju dobar učinak, a njihova primjena nije bolna, već, naprotiv, ublažava bol. Kortizon se koristi samo u slučajevima kad se otkrije da je aftozni stomatitis uzrokovan nekom autoimunom bolešću.

Prehrana je važna

Neke namirnice, poput kave i čokolade, nadražuju sluznicu usne šupljine, pa ih je poželjno izbjegavati ako postoji sklonost nastanku afti te posebno u periodu kad su one prisutne. Kako bi se spriječila pojava afti, treba se pridržavati prehrane bogate vitaminima C, A, E i B skupine te mineralima i enzimima koji će ojačati prirodni obrambeni mehanizam organizma i pomoći mu da se zaštiti od stresa. Istraživanja su pokazala da je za sprečavanje pojave afti dobar izbor integralni kruh, koji obiluje vlaknima i vitaminima B i E te papaja, koja je bogat izvor vitamina A te pospješuje samocijeljenje sluznice i ublažava pečenje. Zbog velikog udjela vitamina B12 stručnjaci preporučuju jaja i ribu te špinat i mahune koji su dobar izvor željeza.

Učinkovitost probiotika nije dokazana, no nutricionisti smatraju da ipak pomažu u sprečavanju nastanka afti. Velik broj studija pokazao je da je za prevenciju afti poželjno konzumirati svježi kravlji sir dva do tri puta tjedno (porcija od 150 g) te jogurt svakodnevno (od 125 do 250 g).

Loša dentalna higijena nije uzrok

Higijena, odnosno koliko često i kako peremo zube te čistimo jezik i usta, ne utječe na pojavu afta. Vrlo rijetko se događa i da neki nespretan pokret četkicom za zube uzrokuje traumu na desnima te izazove pojavu afte. To, naravno, ne znači da ne morate prati zube i koristiti zubni konac kad imate afte, nego samo da održavanje dobre higijene usne šupljine neće spriječiti pojavu afti.

Tri vrste afti

Afte se s obzirom na veličinu dijele u tri skupine.

• Male afte

Promjer im je manji od centimetra. Ponekad se mogu javljati kontinuirano tijekom nekoliko mjeseci. Vrlo su bolne i neugodne, ali ne uzrokuju poremećaje zdravlja i zarastaju bez posljedica i ožiljaka.

• Velike afte

Promjer im je veći od centimetra, najčešće se pojavljuju na rubovima jezika, obrazima ili nepcima. Nisu bolne, no zarastaju vrlo sporo i mogu ostaviti ožiljke.

• Herpetiformne afte

Javljaju se na sluznici usne šupljine, posebno često ispod jezika. Očituju se kao velik broj ranica koje su vrlo bolne, a sluznica ispod i oko njih je otečena. Kod ove vrste afti pojačano se luči slina, a gutanje i govor su otežani. Prolaze za tjedan do dva.

Rizične namirnice

Ako vam se afte javljaju češće od dva do tri puta godišnje, da biste spriječili njihovu pojavu, trebali biste smanjiti ili posve izbjegavati alkohol, pušenje i određene namirnice, posebno u vrijeme kad imate afte. Rizični su: