Kako kontrolirati gestacijski dijabetes?

Otkriven mi je gestacijski dijabetes. Inače ne jedem slatko i čuvam se, pogotovo sada u trudnoći. Molim vas savjet kako se hraniti i što se može dogoditi mojem djetetu kao posljedica gestacijskog dijabetesa.

Ivana O., Ludbreg

Odgovara dr. Anica Badanjak, internist-endokrinolog:

FOTOGRAFIJE: BERISLAVA PICEK/CROPIX

"Gestacijski dijabetes je stanje povećane razine šećera koja se javlja tijekom trudnoće, a nakon poroda nestaje. Povećani šećer u trudnoći može utjecati na prekomjerni rast djeteta, s posljedičnim težim porođajem i ozljedama tijekom porođaja. Rizični je čimbenik za razvoj šećerne bolesti tipa 2 u majke. Djeca izložena povećanoj razini šećera prije rođenja sklonija su kasnije prekomjernoj težini/debljini, što povećava inzulinsku rezistenciju i može dovesti do razvoja predijabetesa ili šećerne bolesti tipa 2. Za liječenje trudničke šećerne bolesti u više od 90 posto trudnica dovoljna je dijeta i prilagođena fizička aktivnost, a u ostalih se uvodi inzulin. Ukupan dnevni kalorijski unos hrane kreće se od 1800 do 2200 kcal, ovisno o težini na početku trudnoće. Prehrana mora sadržavati sve potrebne sastojke: proteine (bjelančevine), ugljikohidrate (šećere), masti, vitamine i minerale u uravnoteženim količinama.

Dnevni unosi
Poželjan dnevni unos proteina je 15-20 posto, ugljikohidrata 40-55 posto, a masti 25-30 posto. Ukupnu dnevnu količinu hrane treba rasporediti u tri glavna obroka i dva međuobroka. Cilj je unositi manju količinu hrane, a češće, da se izbjegnu skokovi šećera u krvi. Ugljikohidrati se nalaze pretežno u hrani biljnog podrijetla (žitaricama, voću i povrću), ali i u mlijeku. Tijekom probave razlažu se na jednostavne šećere kao što je glukoza, koja je glavni izvor energije u tijelu. Valja jesti svježe voće i povrće, po mogućnosti sezonsko ili zamrznuto (minimalno prerađeno). Što je veći stupanj prerađenosti hrane, manje je zdrava i treba je izbjegavati. Važno je jelo pripremati kod kuće, sa svježim namirnicama, poznatog podrijetla, jer tako možemo kontrolirati unos vlakana, dodatak soli, šećera, prilagoditi okus. Treba jesti složene ugljikohidrate, a izbjegavati jednostavne, one s praznim kalorijama (keksi, kolači, grickalice, visokoprerađena hrana).

Voće i sokovi
Preporučeni dnevni unos voća je 1-3 porcije. Jedna porcija je jedna mala ili pola velike voćke ili pak pola šalice bobičastog ili miješanog voća. Preporučena dnevna porcija povrća je pola šalice svježeg ili kuhanog povrća ili šalica lisnatog povrća. Preporuka je konzumirati žitarice cjelovitog zrna, ograničiti unos škrobastog povrća (grah, grašak, leća) zbog visokog udjela ugljikohidrata. Mlijeko je važan izvor kalcija, ali zbog sadržaja mliječnog šećera treba misliti na količinu. Također treba popiti 8-12 čaša vode dnevno kako bi se izbjegla dehidracija. Ne savjetuje se piti 100 posto cijeđeni voćni sok jer izaziva nagli skok šećera u krvi (jedino u slučaju hipoglikemije). Svakako treba izbaciti šećer, med, sirupe, kolače, kekse, gazirana pića, alkohol, nikotin. Kada kupujete proizvode bez šećera, obratite pozornost na deklaraciju. Ako na proizvodu piše "bez šećera", provjerite da nema ni šećernih alkohola, jer i oni sadrže ugljikohidrate, a mogu izazvati napuhivanje (manitol, maltitol, sorbitol, ksilitol, izomalt)."