Problemi s probavom spadaju među najčešće tegobe, a mi donosimo nekoliko najvažnijih informacija o tome što napraviti kad vaše dijete ima proljev.
Ima li moje dijete proljev?
Na početku recimo ovo: povremena stolica koja je nešto rjeđa on normalne ne znači da dijete ima proljev. Možda je u pitanju tek neka promjena u prehrani, poput malo više voća, na što dječji organizam može reagirati mekšom stolicom. O proljevu možemo govoriti ako dijete ima dvije do tri mekane ili čak vodenaste stolice u 24 sata. Takve stolice mogu se od uobičajene razlikovati i mirisom i bojom, a ponekad se u njima može naći i sluzi, te mogu uzrokovati crvenilo i nadraženost u području rektuma. Proljev koji traje nekoliko dana može uzrokovati gubitak težine, a ako proljev traje dva do tri tjedna, govori se o kroničnom proljevu. Ako pak proljev traje šest ili više tjedana, riječ je o vrlo teškom obliku proljeva.
Što uzrokuje proljev?
Proljev je jedan od simptoma koji može imati jako puno različitih uzroka. Kao prvo, može se jednostavno raditi o povećanom unosu hrane koja ima laksativni učinak. To su ponajprije neke vrste svježeg voća poput šljiva i krušaka, zatim razno suho voće i voćni sokovi. No proljev može uzrokovati čak i žvakanje gume za žvakanje ako ona sadrži tvari sorbitol ili manitol.
Nadalje, proljev može uzrokovati alergija ili intolerancija na neku vrstu hrane poput mlijeka i mliječnih proizvoda. Takvu alergijsku reakciju mogu izazvati i neke vrste lijekova poput antibiotika.
Proljev može biti i znak da je u tijelu prisutna neka infekcija. Možda se radi o običnoj prehladi, želučanoj virozi ili čak upali uha. Mnogi roditelji će reći da je njihovo dijete dobilo proljev kad su mu počeli izbijati zubići, no znanstvenog dokaza koji bi doista povezao proljev i izbijanje zubića zapravo nema.
U ovo doba godine, kada haraju prehlade, viroze i gripa, izbjegavajte dijete voditi u veću skupinu ljudi.
No, proljev može biti i znak nekih ozbiljnijih oboljenja poput celijakije (netolerancije na gluten iz hrane), cistične fibroze, poremećaja u radu štitnjače ili nedostatka određenih enzima koji pomažu u probavljanju šećera.
Ima li proljev omiljeno godišnje doba?
To, naravno, ovisno o vrsti proljeva. Ljeti su češći proljevi uzrokovani lako kvarljivom hranom, dok se razne želučano-crijevne infekcije češće javljaju zimi. Važno je izrazito paziti na kvalitetu i rok trajanja namirnica koje dijete konzumira te na higijenu ruku osobito u razdobljima povećane pojave raznih viroza. Ako je moguće, treba izbjegavati voditi dijete u veću skupinu ljudi u vrijeme dok haraju želučane infekcije.
Kako liječiti proljev?
Proljev sam po sebi ne bi trebao biti znak za uzbunu i najčešće ga se može izliječiti određenim promjenama u prehrani. Kod blagog proljeva, djetetu treba davati krutu hranu poput dvopeka ili hranu koja zatvara, poput riže, banane, mrkve. Kod težeg oblika proljeva, svu bi hranu trebalo izbjegavati dok se proljev ne smiri. U oba slučaja, potrebno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu te djetetu nuditi puno vode, a u težim slučajevima i izgubljene elektrolite pomoću elektrolitskog rastvora dostupnog u ljekarnama. Također, važnu ulogu imaju dobre bakterije koje će smiriti i uravnotežiti crijevnu floru.
Kad zbog proljeva treba ići liječniku?
Dijete treba voditi liječniku na prve znakove dehidracije te ako proljev neobično dugo traje, dulje do 24 sata. Također, znak za hitan posjet liječniku je prisutnost krvi u stolici, ako proljev prati i povraćanje, ako je djetetov trbuh na dodir tvrd, bolan ili napuhan te ako se na koži pojavi osip.
Više o dobrim bakterijama i njihovu učinku na dječje zdravlje pročitajte ovdje.
Promo