Kada je pravo vrijeme za operaciju sive mrene (katarakte), zašto najnovija leća nije nužno i najbolja, može li se nakon operacije živjeti bez naočala te zašto laserska operacija nije automatski bolja od klasične, pitali smo dr. sc. Anu Pupić-Bakrač, specijalisticu oftalmologije koja se posebno bavi kirurgijom katarakte te okulofacijalnom i okuloplastičnom kirurgijom. Kako kaže, upravo spoj različitih stručnih perspektiva omogućuje da se kod zahvata u području oka i vjeđa istodobno vodi računa o funkciji, anatomiji oka i skladu s ostatkom lica.
- Danas pravo vrijeme za operaciju nije određeno samo stupnjem zamućenja leće, nego prije svega time koliko mrena utječe na vid, svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života. Ako osoba zbog slabijeg vida teže vozi, čita ili radi na računalu, ili joj, primjerice, smeta bliještanje, vrijeme je za razgovor o operaciji. Više nije pravilo da moramo čekati da mrena "sazrije". To je nešto što je vrijedilo u prošlosti. Odluku donosimo individualno, nakon pregleda i razgovora s pacijentom o njegovim potrebama. Štoviše, kod tvrđe, uznapredovale mrene tijekom operacije može biti potrebno koristiti više ultrazvučne energije, a i postoperativni oporavak može biti dulji - kaže dr. Pupić-Bakrač i nastavlja: - Ako postoji indikacija na oba oka, u Hrvatskoj se drugo oko najčešće operira nakon prvoga, nakon kraćeg razdoblja oporavka. To je često oko dva do tri tjedna, odnosno razdoblje tijekom kojeg pacijent koristi postoperativnu terapiju. Prema smjernicama Europskog društva za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju, kod pažljivo odabranih pacijenata moguće je operirati i oba oka istoga dana. Međutim, svako se oko tada mora tretirati kao potpuno zaseban operativni zahvat, uz odvojene sterilne postupke i instrumente. Ako tijekom operacije prvog oka dođe do komplikacije, operacija drugog oka se odgađa. Kod nas je ipak još uobičajeniji pristup da se najprije operira jedno oko, a nakon oporavka i drugo.
Lokalna anestezija
Operacija se najčešće radi u lokalnoj anesteziji kapima i zahvat u nekompliciranim slučajevima traje otprilike pet do deset minuta. Zapravo često dulje traje priprema pacijenta i operativnog polja nego operacija. Mnogi se na kraju iznenade koliko je brzo sve završilo, iako su u početku imali strah od zahvata.
- Pacijenti se često boje, a jedna od stvari koja ih brine je kako će tijekom operacije držati oko otvoreno i hoće li trepnuti. Tijekom zahvata koristimo držač za vjeđe koji onemogućuje treptanje, tako da se o tome uopće ne moraju brinuti. Po potrebi se prije zahvata može dati i lijek za smirenje - kaže liječnica.
Mnogi ljudi misle da će nakon operacije automatski imati savršen vid bez naočala. Koliko je to realno?
- Današnje tehnologije i intraokularne leće mogu pacijentu omogućiti iznimno dobar vid, ali ne možemo svakome obećati savršen vid bez naočala. Rezultat ovisi o stanju oka, preciznosti preoperativnih mjerenja i izračuna dioptrije te o vrsti i jakosti intraokularne leće koju ugrađujemo. Važno je znati i da operacijom uklanjamo prirodnu zamućenu leću, ali ne liječimo druge bolesti oka. Ako pacijent ima bolest makule ili mrežnice, glaukom ili određene promjene na rožnici, one mogu ograničiti konačan rezultat. Zato pacijenta o tome treba informirati prije zahvata. Kod standardne monofokalne leće najčešće ciljamo dobar vid na daljinu, dok su za čitanje obično i dalje potrebne naočale. Danas postoje i poboljšane monofokalne, EDOF te multifokalne leće koje mogu proširiti raspon funkcionalnog vida i smanjiti ovisnost o naočalama, ali nisu sve prikladne za svakog pacijenta - objasnila je dr. Pupić-Bakrač.
Novi pristup pacijentu
- Jedan od najvećih pomaka u operaciji sive mrene u posljednjih pet do deset godina dogodio se upravo u području intraokularnih leća. Više nemamo samo standardnu monofokalnu leću koja daje dobar vid na jednoj udaljenosti. Danas imamo poboljšane monofokalne, EDOF i multifokalne leće te možemo puno preciznije planirati postoperativni vid. Time se promijenio i naš pristup pacijentu. Nije više dovoljno samo uspješno ukloniti mrenu i ugraditi umjetnu leću, nego prije operacije razmišljamo o tome kakav vid određenom pacijentu treba u svakodnevnom životu - ističe oftalmologinja.
- Uzimamo u obzir zanimanje i svakodnevne potrebe pacijenta. Ako je netko, primjerice, krojačica i izrazito joj je važan vid na blizinu, to ćemo uzeti u obzir. Programeru koji velik dio dana provodi za računalom važna je srednja udaljenost. Kod osobe koja mnogo vozi, posebice noću, jako ćemo paziti na izbor leće kako bismo smanjili mogućnost bliještanja i drugih svjetlosnih fenomena. Danas imamo širok izbor leća, ali upravo zato ih ne ugrađujemo prema principu: ovo je najnovija pa ćemo je staviti svima. Izbor mora biti individualan - kaže. Objasnila je i koliko je napredak zapravo stvaran.
- EDOF leće proširuju dubinu fokusa i prvenstveno omogućuju kontinuirani raspon dobrog vida od daljine prema srednjoj udaljenosti. U pravilu imaju manje haloa, bliještanja i drugih svjetlosnih fenomena od multifokalnih leća, ali za vrlo sitan tekst i blizinu naočale još uvijek mogu biti potrebne. Multifokalne, odnosno trifokalne leće, omogućuju veći stupanj neovisnosti o naočalama na daljinu, srednju udaljenost i blizinu, ali mogu imati više haloa, bliještanja i smanjenu kontrastnu osjetljivost, posebice noću. Kod najnovijih generacija novim se optičkim dizajnom te pojave nastoje smanjiti. Važna je i neuroadaptacija. Vid se može poboljšavati tijekom prvih tjedana i mjeseci dok se mozak prilagođava novom optičkom sustavu. Zato nije najvažnije odabrati najnoviju leću, nego onu koja najbolje odgovara konkretnom oku, životnom stilu i očekivanjima pacijenta - kaže liječnica.
Laser ili klasična operacija
Dr. Pupić-Bakrač pitali smo i je li laserska operacija mrene bolja od klasične operacije? Što pokazuju znanstvene studije?
- Ljudi često pod pojmom "laserska operacija mrene" zamišljaju da se cijeli zahvat izvodi laserom, ali to nije tako. Operacija mrene je ultrazvučna operacija: ultrazvučna sonda razbija zamućenu leću koja se potom uklanja. Kod operacije potpomognute laserom, on može izvesti određene korake prije primjene ultrazvuka, primjerice otvaranje prednje kapsule leće i fragmentaciju leće. Može, dakle, kirurgu olakšati i učiniti predvidljivijima određene faze zahvata, ali standardna fakoemulzifikacija i operacija potpomognuta femtosekundnim laserom imaju usporedive konačne rezultate kada govorimo o vidnoj oštrini i refrakcijskom ishodu. Laser zato nije automatski "bolja" operacija - pojasnila je. Dodala je i da je najveći izazov koji medicina još nije uspjela riješiti kod umjetnih leća to što još uvijek nemamo umjetnu leću koja u potpunosti oponaša mladu prirodnu leću i njezinu sposobnost akomodacije, odnosno prirodnog mijenjanja fokusa s daljine na blizinu. Današnje EDOF i multifokalne leće mogu omogućiti širok raspon funkcionalnog vida, ali uvijek postoji određeni kompromis između raspona vida, kvalitete slike, kontrastne osjetljivosti i mogućih optičkih fenomena. Idealna umjetna leća koja bi svakom pacijentu omogućila potpuno prirodan vid na svim udaljenostima bez ikakvog kompromisa još ne postoji.
Hoće li se mrena vratiti?
- Prava katarakta nakon operacije više se ne može pojaviti jer smo zamućenu prirodnu leću uklonili i zamijenili umjetnom. Ono što pacijenti često doživljavaju kao "ponovnu mrenu" zapravo je zamućenje stražnje kapsule. Tijekom operacije ostavljamo tanku kapsulu prirodne leće kao potporu umjetnoj leći. Ona se poslije može zamutiti i to nazivamo sekundarnom kataraktom, odnosno zamućenjem stražnje kapsule. To ne znači novu operaciju mrene. Problem se rješava vrlo kratkim ambulantnim YAG laserskim zahvatom kojim se ponovno oslobodi vidna os - objasnila je dr. Pupić-Bakrač.
Što smijete, a što ne nakon operacije?
Može se čuti da nakon operacije katarakte više ne smijete dizati teško, baviti se sportom ili "normalno koristiti oči", no to su mitovi.
- Riječ je samo o privremenim ograničenjima dok oko cijeli. Pacijent može gledati televiziju, čitati i koristiti mobitel čim mu je to ugodno. U ranom postoperativnom razdoblju treba izbjegavati veće fizičke napore, dizanje težih tereta, bazene i aktivnosti kod kojih postoji veći rizik od ozljede ili infekcije oka. Kako oko cijeli, pacijent se polako vraća svojim aktivnostima, ovisno o tijeku oporavka i nalazu na kontrolama. Cilj operacije nije ograničiti pacijenta, nego mu boljim vidom omogućiti povratak svakodnevnom životu - navodi oftalmologinja dr. sc. Ana Pupić-Bakrač.
Još više ovakvih savjeta o zdravlju potražite u novom broju zdravstvenog magazina Doktor u kući. Potražite ga od četvrtka 5. studenog.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....