Neki se ljudi možda nikada neće zaraziti covidom zahvaljujući svojim genima. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Oxford otkrili su specifičnu mutaciju u genima koja omogućuju veći odgovor na antitijela nakon cijepljenja. Oko 30 do 40 posto ljudi ima gen nazvan HLA-DQB1*06 koja pruža više antitijela nakon cijepljenja, a pojačana zaštita mogla bi biti dovoljna da u potpunosti blokira infekcije.
- To djelomično može objasniti zašto neki ljudi nikada ne dobiju virus i kada članovi obitelji obole, čak i nakon što dijele krevet s nekim tko je bolestan - navode znanstvenici u studiji koja je objavljena u časopisu Nature Medicine.
Imunosni odgovor
- Vidjeli smo široku varijaciju u brzini kojom su ljudi obolijevali od covida nakon cijepljenja. Naši nalazi sugeriraju da naš genetski kod može utjecati na to koliko je vjerojatno da će se netko zaraziti tijekom vremena - rekao je dr. Alexander Mentzer, glavni istraživač.
- Iz ove studije imamo dokaze da je naš genetski sastav jedan od razloga zašto se možemo međusobno razlikovati u našem imunosnom odgovoru nakon cijepljenja protiv covida - dodaje suvoditelj istraživanja, profesor Julian Knight.
Znanstvenici su ispitali uzorke krvi u pet različitih ispitivanja, u koje je bilo uključeno 1600 odraslih osoba, a kao prvo cjepivo protiv covida dobili su cjepivo Pfizer-BioNTecha ili Oxford-AstraZenece. Pojedinci s genom HLA-DQB1*06 imali su u krvi više antitijela, odnosno proteina koji štite od „stranih osvajača” u usporedbi s onima koji nemaju taj gen. Također su pregledali zbirku covid testova onih koji su se testirali svaki tjedan više od godinu dana nakon što su primili prvu dozu cjepiva protiv covida i zaključili da ljudi s genom HLA-DQB1 *06 vjerojatno nisu pretrpjeli ni takozvani proboj cjepiva, kao neki koji su se nakon cijepljenja zarazili covidom, ali su imali vrlo blage simptome.