Jedan od simptoma dugog covida je i moždana magla - znate li točno o čemu je riječ i kako je se riješiti

Dok ste bili mlađi, ili dok niste bili pod stresom, ili dok niste imali djecu, ili dok nije bilo pandemije, možda niste ni primjećivali lakoću kojom biste se sjetili nekog izraza, imena nekog glumca, restorana, učiteljice iz davnina... Kako starite tako mozak možda gubi na brzini. Uz neodgovarajuću prehranu, pretjeranu izloženost mentalnim pritiscima, stres i tjeskobnost, možda se ponekad naprežete kako biste pronašli pravu riječ ili kako biste se sjetili imena one pjevačice koja pjeva onu pjesmu. Takvo stanje naziva se „moždanom maglom” i može vam stvoriti puno nervoze, zabrinutosti i tjeskobnosti. Također, moždana magla je i jedan o čestih simtpoma dugogo covida.

- Osobe koje su oboljele od dugotrajnog covida često kažu da osjećaju neprestani umor, da ih muče glavobolje i 'magla u glavi' koja se manifestira smanjenjem fokusa, koncentracije, pamćenja, budnosti i pronalaženja riječi tijekom razgovora. Simptomi 'moždane magle' uključuju i zaboravnost te tjeskobu, zbunjenost i probleme sa spavanjem. Ova stanja pacijenti počinju osjećati otprilike četiri tjedna nakon akutne bolesti - rekao je dr. Alfonso Hernandez-Romieu, član tima koji prati posljedice covida u američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)

Što je točno moždana magla?

Najbolje ju je opisati kao stanje u kojem se osjećate kao da to niste vi i kojim vam mozak javlja da nešto nije u redu. Može se manifestirati različito kod različitih ljud - teško pronalazite pravu riječ, lošeg ste raspoloženja, nemate energije, zaboravljivi ste”, kaže dr. Mike Dow, psihoterapeut, autor knjige „The Brain Fog Fix” (Rješenje za moždanu maglu). Dobra je vijest da je moždana magla uglavnom privremena i možete je se riješiti pomoću nekih promjena životnog stila. Pogledamo što stručnjaci predlažu za raščišćavanje magle u glavi.

Promijenite prehranu

Možda neobično, ali loše zdravlje crijeva jedan je od glavnih uzroka moždane magle. „Mnoštvo je upozoravajućih istraživanja koja sugeriraju da šećer i prerađene namirnice hrane loše bakterije u našim crijevima i time potiču stvaranje i održavanje upale, ne samo u probavnom sustavu, nego i u mozgu”, tumači psihologinja Sarah Bridges. To je razlog zbog kojeg često postajemo pospani nakon jedenja slatkiša ili obroka punog ugljikohidrata. Taj „udar” nije samo fizički, nego i mentalan, jer oko 95 posto dopamina i serotonina (neurotransmitera dobrog raspoloženja) proizvodi se u probavnom traktu.

Možda se ne želite potpuno odreći svoje omiljene hrane, ali barem poslušajte stručnjake i u prehranu uključite više protuupalnih namirnica. „Jedenjem raznovrsnog voća i povrća svaki dan, uz uzimanje prebiotika i probiotika, pomoći ćete povećanju broja dobrih bakterija u crijevima, zbog čega će se poboljšati proizvodnja neurotransmitera dobrih za mozak. Unosite i dovoljno omega-3 masnih kiselina, iz morskih plodova ili iz suplemenata, jer i one 'raspuhuju' moždanu maglu”, kaže dr. Dow.

Isprekidani post kojim ograničavate dnevni vremenski okvir u kojem jedete na deset sati, također može poboljšati funkcionalnost mozga. „Isprekidani post potiče neurogenezu, odnosno rast novih moždanih stanica. Pružajući tijelu predah od probavljanja, predah pružate i mozgu”, smatra Sarah Bridges.

Ublažite stres

Naši su mozgovi danas preplavljeni vijestima, informacijama s društvenih mreža, stalnim priljevom poruka i e-mailova putem pametnih telefona. Zbog toga su nam mozgovi umorni. „Pretjerano smo kognitivno opterećeni, što znači da radimo previše stvari odjednom ili nam je previše toga na pameti, a to iscrpljuje naše mentalne rezerve. To je previše za naš mozak”, kaže S. Bridges.

Aktivnost kroz dan ovisi i o ultradijanim ritmovima, što su ciklusi koji traju kraće od jednog dana (upravljaju fazama spavanja, glađu, pažnjom). Kako navodi S. Bridges, stručnjaci smatraju da rad u 90-minutnim intervalima (i faze sna izmjenjuju se u takvom ritmu) može poboljšati moždani rad – svakih sat i pol napravite stanku i malo prošećite, popijte vode, obavite telefonski poziv... Time možete umanjiti pritisak na mozak.

I meditacija pomaže razbistriti glavu. Dr. Dow preporučuje svakoga dana meditirati 12 minuta, a već i nekoliko minuta pomaže. I svakako, riješite se pametnog telefona barem na nekoliko sati na dan, kako biste izbjegli prezasićenost informacijama.

Bolje spavanje

Povremeno loše spavanje neće imati veće posljedice od pospanosti i mrzovoljnosti idućeg dana, ali ako je cijeli obrazac vašeg spavanja pogrešan, mozak neće moći raditi punom snagom. „Loše navike spavanja podižu razinu stresa i ometaju mozak u odmoru i oporavku. Do moždane magle može dovesti nepostojanje rasporeda odlaska na spavanje i buđenja, nespavanje, buđenje usred noći”, kaže S. Bridges. Studija provedena na Stanfordu prošle godine pokazuje da će izlazak van na nekoliko minuta rano ujutro dok sunce izlazi i ponovno navečer, prije nego što zađe, resetirati vaš cirkadijani ritam. „Takvo izlaganje dnevnom svjetlu pomaže vam uskladiti prirodni ritam spavanja i buđenja te omogućuje vašem mozgu 'samočišćenje' tijekom noći, čime se sprečava nastanak moždane magle”, navodi Dow.

Hodajte

Poznato je da tjelovježba potiče protok krvi i kisika kroz tijelo, zbog čega je korisna i za mozak i pomaže mu da funkcionira na najvišem nivou.

„To ne znači da ćete morati izvoditi silne sklekove ili se znojiti na sobnom biciklu, iako je i to korisno. Dovoljna će za pokretanje mozga biti i svakodnevna šetnja”, kaže dr. Dow i dodaje da se preporučuje šetati sat vremena svaki dan.

Vježbe za mozak

Zadaci će pomoći mozgu da ostane brz i britak. Umjesto da satima piljite u televizor, slažite pasijans, rješavajte križaljke i ostalu enigmatiku, igrajte igre koje uključuju pamćenje... Pokušajte naučiti nešto novo - novi jezik, svirati glazbeni instrument itd. Sve što angažira vaš mozak i nije stresno dobrodošlo je.

Ako svi ovi koraci ne riješe problem s moždanom maglom, obratite se za pomoć liječniku.