Znate li uopće koliko ste sati dnevno online? A vaše dijete?
 Foto: iStock
Dva lica

Je li 'online' status sreća ili prokletstvo?

Čini li i vas internet sretnijim? Kvari li vaše odnose s bližnjima ili ih jača? Istraživanja pokazuju suprotne rezulatate pa se može zaključiti da je istina vjerojatno negdje na sredini...

Što uopće znači sreća u digitalno doba? S obzirom na to da prosječna osoba dnevno provede na internetu, bilo na računalu, laptopu ili smartphoneu, pet sati, a nerijetko i više (naročito kad se radi o tinejdžerskoj populaciji) nije čudno da je u današnje doba internet postao jedan od važnih faktora sreće. Pitanje je samo koliko se zaista sretno osjećamo kad smo „online“. Naime, nedavno istraživanje je pokazalo da čak 90 posto korisnika smatra da je internet za njih osobno dobra stvar te da doprinosi kvaliteti njihovih života, skromnih 6 posto ga smatra lošim, da ne kažemo škodljivim za vlastiti život, dok ih je samo 3 posto relativno objektivno te smatra da im donosi dosta toga dobroga, ali i lošega.

Nedavno istraživanje američkog Pew Research Centra pokazalo je da su korisnici društvenih mreža manje izolirani, imaju više povjerenja u ljude i više su politički angažirani od nekorisnika.

Ženama olakšava život

Još 2010. britanski Chartered Institute for IT je objavio jedno od prvih istraživanja o tome koliko nas internet čini sretnijima, a rezultati su pokazali da ima izuzetno pozitivan utjecaj na osjećaj zadovoljstva, naročito kod žena i kod osoba s nižim primanjima i nižim stupnjem obrazovanja. Autori studije tada su ustvrdili da internet povećava osjećaj slobode i kontrole nad vlastitim životom kod korisnika i to ne samo kod onih mladih, nego kod korisnika svih životnih dobi.

Foto: iStock
Kao olakotna okolnost zašto žene toliko vremena provode online, navode se podaci kao što su: lakše organiziraju obaveze, pronalaze dobre savjete, recepte i sl.

Naročito je zanimljiv bio podatak da žene osjećaju da im nova tehnologija donosi više sreće u život nego muškarci, a pretpostavlja se da je razlog to što im internet olakšava organizaciju obiteljskog života bilo da je riječ o bržem i lakšem pronalaženju recepata, dobivanju savjeta za discipliniranje razularenih tinejdžera ili bolji seks u braku, pa sve do obavljanja šopinga i kupnje hrane bez izlaska iz kuće.

Brže do informacija


Mnogo je argumenata u korist pozitivnog utjecaja interneta na nas. Kao prvo, nudi pristup cijelom nizu aplikacija i usluga koje nam donose direktnu i indirektnu korist u svakodnevnom životu. Tu su i zabavne online usluge koje uključuju glazbu, filmove, igre i sve ostalo što predstavlja izvor užitka, no treba naglasiti da zahvaljujući internetu ljudi često mogu uštedjeti i vrijeme i novac jer brže dolaze do informacija, pronalaze proizvode na akciji i usluge koje su za njih povoljnije.

Što je s društvenim mrežama?

No, i korištenje društvenih mreža mnogima, tako bar kažu, obogaćuje društveni život. Ipak, kad je riječ o društvenim aktivnostima online, istraživanje Sveučilišta u Michiganu je 2013. pokazalo da Facebook ljude čini nesretnima ili čak i depresivnima. Iako je zamišljen kao sredstvo povezivanja, konstantna povezanost s ostalima nužno dovodi i do uspoređivanja s njima i s njihovim životom, a onda se može dogoditi da u toj usporedbi loše prođemo, što izaziva frustracije i osjećaj nezadovoljstva te tjeskobu zbog stalne potrebe da održimo određenu sliku o sebi.

Foto: iStock
Društvene mreže "sklizak" su teren. Neke čini depresivnima i potištenima, a drugima obogaćuje život...

Problemi...
Brojna su istraživanja pokazala da Facebook generira zavist i ljubomoru pa nerijetko uzrokuje probleme kako u ljubavnim tako i u prijateljskim vezama, a da ne govorimo da korištenje društvenih mreža povećava mogućnost izloženosti raznim oblicima vrijeđanja i omalovažavanja.

Ima i dobrih primjera

Iako se na društvene mreže te općenito na prekomjerno korištenje interneta često gleda poprijeko, kao na nešto što nas međusobno razdvaja, udaljuje jedne od drugih, čini usamljenijim, pa čak i manje osjetljivim za svoje bližnje i okolinu, brojni su primjeri kada se internet pokazao upravo kao savršen medij za provođenje humanih ideja i ciljeva. Jedan zgodan primjer iz SAD-a odnosi se na autističnog 6-godišnjeg dječaka kojem nitko nije došao na rođendansku proslavu pa je njegova majka na Facebook stavila dirljivu poruku na koju je reagiralo stotine ljudi, uglavnom potpunih neznanaca, koji su na njezine riječi odgovorili poklonima i porukama podrške za dijete.

Poznat je i slučaj policajca iz Georgije kojem je hitno trebala transplantacija bubrega da bi ostao živ, pa je njegova kći na Facebook stavila svoju fotografiju na kojoj u ruci drži papir s natpisom „Naš tata treba bubreg!“, a njezin je apel rezultirao vrlo brzim pronalaskom odgovarajućeg donatora. Ne treba ni spominjati sve one dobrotvorne akcije koje su pokrenute online i upravo zahvaljujući internetu i društevnim mrežama su u kratkom roku doprle do velikog broja ljudi te rezultirale humanitarnom pomoći kako oboljelim osobama i djeci tako i onima koji su se iz raznih razloga našli u potrebi.

Zabušavamo ili smo produktivniji?

Prema nekim istraživanjima samo 7 posto korisnika je priznalo da je njihova produktivnost na radnom mjestu pala zbog surfanja, korištenja e-maila i smartphonea, dok ih čak 46 posto smatra da ih inetrnet čini produktivnijima. No, što je od toga istina možda najbolje govori podatak da čak 64 posto zaposlenih osoba na radnom mjestu posjećuje stranice koje ni na koji način nisu povezane s njihovim poslom.

Foto: iStock
Istraživanje je pokazalo kako je surfanje internetom najčešći način kako se Hrvati razonode na poslu.

Da je internet najveći krivac za zabušavanje na poslu pokazalo je i istraživanje portala Moj posao provedeno prije dvije godine. Rezultati su pokazali da je internet najčešći način da se Hrvati razonode na poslu te da surfajući tijekom radnog vremena najčešće čitaju vijesti (njih čak 76 posto), a čak više od polovice ih dio radnog vremena provodi na društvenim mrežama. Unatoč takvim podacima, više od polovice ispitanika bilo je sklono zaključiti da njihovo surfanje ne utječe na radnu produktivnost, a u svom online neradu ih čak 69 posto nikada nije bilo uhvaćeno.

Od interneta do bolovanja
Ipak, najveći broj istraživanja je pokazao da stalna online povezanost šteti produktivnosti i povećava razinu stresa, a uz to i šteti zdravlju jer troši previše energije, skraćuje vrijeme sna te dovodi do većeg broja bolovanja.

Ovisnost o smartphoneu

To nije šala već ozbiljan zdravstveni, odnosno psihološki problem za koji danas postoji čak i znanstvena metoda mjerenja. Bolest novog doba se naziva nomofobija (no mobile phobia), a u naše je živote ušla kao nuspojava interakcije ljudi i novih komunikacijskih tehnologija, naročito pametnih telefona. Odnosi se na strah od eventualne nemogućnosti korištenja pametnog telefona, nemogućnosti komuniciranja i povezanosti s ostalima koju pametni telefoni omogućuju, nemogućnosti pristupa informacija i svih ostalih pogodnosti koje taj uređaj nudi. Do sličnog su otkrića došli i znanstvenici sa Sveučilišta u Missouriju koji su lani objavili rezultate svog istraživanja prema kojima pametni telefoni mogu imati psihološki utjecaj na čovjeka, pa čak i umanjiti njegovu sposobnost racionalnog razmišljanja.

- Pametni telefoni su velikom broju ljudi postali nešto kao ekstenzije tako da se, kad se razdvoje od njih, osjećaju „nepotpunima“ i ulaze u negativno psihološko stanje - objašnjava voditelj studije dr. Russel Clayton.

Raste tlak, ali i stres
Jedno nedavno istraživanje pokazalo je i fiziološke aspekte ovisnosti o pametnim telefonima: naime, znanstvenici su otkrili da se ritam rada srca ubrzava, tlak povisuje i razina stresa povećava kad su korisnici razdvojeni od svojih pametnih telefona.

Poboljšava odnose s najbližima

Mislite da internet udaljuje ljude? Krivo, najnovija istraživanja su pokazala da internet zbližava pa i popravlja odnose čak i među članovima iste obitelji. Naime, u nedavnom istraživanju je 67 posto korisnika interneta izjavilo da je njihova online komunikacija s obitelji i prijateljima učvrstila odnose s njima, dok ih samo 18 posto smatra da im je interent pokvario odnose s bližnjima. Zanimljivo je da se, unatoč takvim rezultatima, čak 37 posto korisnika interneta izjasnilo da o povjerljivim stvarima češće razgovara s online sugovornicima nego sa svojim životnim partnerima.

Foto: iStock
Svi ćemo se složiti kako je bolje otići s prijateljima na piće, a s voljenima na večeru, nego se dopisivati putem društvenih mreža ili maila.

Istina je vjerojatno negdje između, odnosno da internet ponekad može pomoći u poboljšanju komunikacije s dragim ljudima, ali nas može od njih i udaljiti. Stoga je, želite li spriječiti ovo drugo, najbolje da si date u zadatak da njegujete i komunikaciju uživo. Primjerice, predložite partneru zajednički izlazak tako da mu poziv napišete na papirić i ugurate u torbu ili džep (umjesto da mu pošaljete sms), navratite do svoje stare prijateljice u susjedstvu da je pitate kako je umjesto da to provjeravate na Facebooku ili otiđite do kolegice u drugu sobu na poslu kako biste s njom popričali o novom radnom projektu (a nemojte to učiniti e-mailom). No, internet vam može pomoći i u poboljšanju odnosa s dragim osobama: primjerice, pošaljite prijatelju podršku prije njegovog odlaska na razgovor za posao, pošaljite partneru slatku ljubavnu poruku mailom ili se preko Linkedina javite svom starom šefu koji vam je ostao u dobrom sjećanju.


Prema nekim istraživanjima društveni mediji mogu:
  • izazvati zavist
  • smanjiti samopouzdanje
  • smanjiti razinu zadovoljstva vlastitim životom
  • izazvati osjećaj usamljenosti

Foto: iStock
Surfajući internetom muškarci prednjače pred ženama, a što je još zanimljivije, češće i lažu o sebi.


Tko je online? Lažljivci!?

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2013. je pokazalo da Hrvati više koriste internet od prosječnih Europljana, odnosno čak 15,1 sat tjedno u odnosu na europskih 14,8 sati. 60 posto građana naše zemlje internet koristi svakodnevno, dok ih samo 26 posto obavlja šoping preko interneta.

Prije samo pet godina svaki je šesti Hrvat imao smartphone, dok se danas procjenjuje da ga ima gotovo svaki drugi stanovnik. Iako je naznačena granica korištenja interneta koje se ne smatra ovisnošću 5 sati za odrasle osobe te najviše tri sata za djecu, tu granicu danas prelaze i jedni i drugi. Primjerice, prošlogodišnje istraživanje jednog portala za mlade pokazalo je da čak 40 posto hrvatskih tinejdžera provodi uz internet više od 3 sata dnevno, a njih 35 posto ih to čini za vrijeme nastave. Poražavajuće je da svaki treći na društvenim mrežama prihvaća zahtjeve za prijateljstvo od posve nepoznatih osoba. Što se tiče spola, muškarci provode više vremena surfajući, ali oni na internetu i više lažu. I muškarci i žene lažu o svojoj visini, godinama i težini, o obrazovanju, zaradi, ali i o zanimljivosti svog posla, a lažu čak i o poznastvima s poznatim osobama. Možda je utješno jedino to da starost ipak donekle donosi mudrost pa tako s godinama i jedni i drugi iznose sve manje lažnih podataka o sebi.

Kako do uravnoteženijeg "digitalnog života"
  • Ograničite provjeravanje e-maila na samo nekoliko puta dnevno.
  • Sklonite od sebe sve digitalne uređaje najmanje 30 minuta prije odlaska na spavanje tako da ne dođete u iskušenje da još ponešto provjerite na e-mailu ili instagramu.
  • Porazgovarajte sa svojim poslodavcem o nužnosti stalne dostupnosti na e-mail ili mobitel tako da ne morate osjećati pritisak i obavezu da ste 24 sata prisutni online.
  • Jednom mjesečno uzmite slobodan dan od interneta i taj dan provedite bez provjeravanja elektroničke pošte i korištenja društvenih medija.

Linker
26. studeni 2024 05:09