Imam šećernu bolest trinaest godina, povišen krvni tlak i masnoće, redovito uzimam lijekove i idem na kontrole. Moja liječnica kaže da su laboratorijski nalazi zadovoljavajući. Pazim na prehranu i svakodnevno propješačim 4000-5000 koraka. Unatrag nekoliko mjeseci stopala su mi jako hladna, nosim UGG obuću, spavam s čarapama na nogama, ali nikako da se ugriju. Obavila sam pregled krvnih žila nogu (kolor-dopler) i nalaz pokazuje zadovoljavajući krvni protok i vena i arterija. Osim toga, čini mi se kao da su mi jastučići na stopalima zadebljani, a povremeno noću osjećam trnce u oba stopala, zbog čega se budim i ustajem umorna. Već imam početne dijabetičke promjene na očima. Zabrinuta sam i jako se bojim dijabetičkog stopala i amputacije. Možete li mi pomoći da spasim stopala?
- Maja L., Zadar
Odgovara dr. Anica Badanjak, internist, endokrinolog i dijabetolog, Zagreb
Osobe sa šećernom bolešću, koja duže traje, često imaju osjećaj hladnoće u nogama, iako su stopala topla na dodir, odnosno normalne temperature ako provjeravamo termometrom. Tada je važno prvo provjeriti pulsacije krvnih žila (arterija) na stopalima i ako ih nema, nastaviti obradu. Bolest krvnih žila nogu (periferna arterijska bolest) dovodi do suženja i otvrdnuća žila, smanjuje se protok krvi zbog čega stopala mogu biti hladna, a s napredovanjem bolesti javljaju se bolovi u nogama pri hodu. Bolest velikih krvnih žila nogu rizični je čimbenik za razvoj rana na stopalima, infekciju, otežano cijeljenje i amputaciju.
Još jedna komplikacija šećerne bolesti - oštećenje živaca (dijabetička neuropatija) može uzrokovati hladna stopala, a radi se ustvari o promijenjenim osjetima. Oštećeni su živci izvan mozga i leđne moždine (periferna neuropatija) što može dovesti do pogrešnog tumačenja temperaturnih signala. Visoke vrijednosti šećera u krvi tijekom duljeg vremena oštećuju male krvne žile i mogu dovesti do specifičnih dijabetičkih promjena na očima, bubrezima i živcima. Oštećenja na živcima najčešća su komplikacija šećerne bolesti, a mogu zahvatiti motorna vlakna i dovesti do propadanja malih mišića stopala, osjetna vlakna s gubitkom osjeta za dodir, temperaturu, vibracije, sve do gubitka osjeta boli, te autonomna vlakna s posljedičnom suhom kožom i oštećenjem mikrocirkulacije. Zadatak mikrocirkulacije je opskrba kisikom i hranjivim tvarima te uklanjanje metaboličkih nusprodukata iz stanica u tijelu.
Autonomna vlakna neovisno o našoj volji kontroliraju tjelesne funkcije - krvni tlak, otkucaje srca, širenje krvnih žila koje su ključne za održavanje pravilnog protoka krvi u cijelom tijelu. Oštećeni autonomni živci remete normalnu regulaciju promjera krvnih žila, što može dovesti do smanjenog protoka krvi u tkiva stopala. Danas znamo da promjene u mikrovaskularnoj funkciji prethode i predviđaju promjene velikih krvnih žila (arterija).
Ovisno o vrsti i stupnju zahvaćenih vlakana javljaju se različiti simptomi, a posljedice tih oštećenja mogu biti pojava rane na stopalima. Bilo koja promjena na stopalu povezana s dugotrajnim komplikacijama šećerne bolesti je dijabetičko stopalo. Rana na stopalu je teška komplikacija dijabetičkog stopala koja može završiti amputacijom.
Simptomi koje navodite upućuju na oštećenje živaca, a glavni uzrok je oštećena mikrocirkulacija, koja dovodi do stanja u kojem protok krvi ne može zadovoljiti metaboličke potrebe tkiva (funkcionalna ishemija). I promjene na očnoj pozadini, koje ste naveli, posljedica su oštećenja sitnih krvnih žilica. Protok krvi kroz velike krvne žile nogu kod vas je uredan, ali oštećenje sitnih žilica i kapilara stopala uzrokuje nedovoljnu opskrbu živaca kisikom i hranjivim tvarima i tako uzrokuje njihova oštećenja, a u slučaju razvoja rane na stopalu usporavat će ili onemogućiti cijeljenje.
Različite preventivne i rehabilitacijske intervencije predložene su za upravljanje mikrovaskularnom disfunkcijom kod osoba sa šećernom bolesti. Važno je održavati dobru kontrolu šećera i masnoća u krvi, regulirati krvni tlak, pridržavati se uravnotežene prehrane i biti fizički aktivan (uz dogovor s liječnikom ako imate gubitak zaštitnog osjeta u stopalima), ne pušiti, nositi odgovarajuću obuću i tople čarape te izbjegavati zagrijavanje nogu vrućom vodom, termoforima, grijaćim jastučićima, jer u slučaju gubitka zaštitnog osjeta u stopalima možete zadobiti opekline.
Intervencija koja uspješno poboljšava mikrovaskularnu disfunkciju je primjena ugljikovog dioksida preko kože. Poboljšava protok krvi u malim krvnim žilama stopala, a time i dotok kisika i hranjivih tvari u tkiva, potiče stvaranje novih kapilara i kada se primijeni dovoljno rano, pomaže u obnovi živčanih vlakana. Studije su potvrdile ne samo da ubrzava cijeljenje dijabetičkih rana i smanjuje rizik za njihovu ponovnu pojavu već poboljšava zaštitni osjet u stopalima za više od 50 posto, smanjuje simptome poput trnjenja, peckanja, žarenja, neuropatske boli. Pacijenti podvrgnuti ovom tretmanu periferne vaskularne rehabilitacije (PVR), ono što je za vas u ovom momentu važno, prvo su osjetili da im noge više nisu hladne. Terapija je neinvazivna, bezbolna, dostupna i kod nas.
Dijabetička rana stopala najteža je komplikacija šećerne bolesti koja jako narušava kvalitetu života, jer se teško liječi, često se ponavlja, a može završiti amputacijom. Svim osobama sa šećernom bolešću liječnik mora pregledati stopala i procijeniti rizik za razvoj rane najmanje jednom godišnje. Redoviti pregledi liječnika, svakodnevna briga o stopalima, odgovarajuća obuća, dobra kontrola šećera, masnoća, krvnog tlaka, nepušenje, liječenje rizičnih pacijenata te brza odgovarajuća intervencija u slučaju pojave rane mogu smanjiti broj amputacija povezanih sa šećernom bolešću do 85 posto.
Treba napomenuti da i stres može biti uzrok hladnih stopala i ruku. U stresu - stanju opasnosti - tijelo prelazi u način borbe ili bijega, oslobađa hormone kortizol i adrenalin, koji sužavaju krvne žile na periferiji, smanjuju cirkulaciju u udovima jer se krv preusmjerava u vitalne organe. Osobe sa šećernom bolešću često su u kroničnom (dugotrajnom) stresu, a to može dugoročno djelovati na cirkulaciju i doprinijeti da su stopala uvijek hladna.
Svoja pitanja šaljite na e-mail adresu: [email protected]. Odgovore objavljujemo u magazinu Doktor u kući, koji izlazi svakog prvog četvrtka u mjesecu te na našem portalu živim.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....