Gripa - trebamo li je se bojati, za koga je opasna i kako je razlikovati od prehlade

Gripa je stigla i u Hrvatsku, a pretpostavlja se da je oboljelo već više tisuća ljudi. Trenutno kod nas cirkuliraju dva tipa gripe A/H1N1/pdm09 i A/H3N2, dok je dominantni virus pandemijski iz 2009. uzročnik "svinjske gripe" i dalje vrlo opasan u općoj populaciji. Vrhunac gripe očekuje se u siječnju, a broj oboljelih smanjivat će se tek od ožujka.

Najvažnije je da je naučimo razlikovati od prehlade i da je preležimo, jer u protivnom strah od nje postaje opravdan.

Možemo li biti sigurni?

Evo kako ćemo biti sigurni da je zaista riječ o gripi:

1. Nakon inkubacije od jednog do dva dana, gripa počinje naglo s tipičnim simptomima kao što su visoka temperatura (38-41°C) s tresavicom, malaksalost cijelog tijela, jaki umor i slabost, glavobolja i bolovi u mišićima.
2. Temperatura je u naglom porastu prva 24 sata i može trajati dulje od tjedan dana.
3. Osjeća se bol u mišićima cijelog tijela i u zglobovima, koja može biti prilično jaka.
4. Može se javiti i pečenje u očima i osjetljivost na svjetlo.
5. Respiratorni trakt reagirat će neproduktivnim kašljem, grloboljom i rinitisom.
6. Temperatura i opći simptomi najčešće traju tri dana i dulje, no postupno nestaju, dok kašalj i grlobolja mogu trajati i do dva tjedna.
7. Ponovna pojava povišene temperature upućuje na to da se razvila bakterijska upala pluća. Djeca često osjećaju mučninu i povraćaju, a kao komplikacija često se javlja upala srednjeg uha.

Prehlada je pak blaga virusna bolest koja zahvaća sluznicu dišnih organa. Nema općih simptoma bolesti, blagog je tijeka i obično bez komplikacija. Najčešće izaziva grlobolju, kašalj i promuklost. Iako simptomi mogu biti vrlo izraženi i neugodni, gripa ne zahtijeva posjet liječniku da bi vam propisao lijek, već samo da vam otvori bolovanje ili napiše ispričnicu jer obavezno morate mirovati i ležati koliko god je moguće. Pijenje mnogo tekućine i mirovanje najvažniji su u liječenju, ali i sprečavanju širenja zaraze. Prema nekim procjenama, jedan oboljeli može zaraziti čak 12 ljudi. Liječniku treba ići samo ako visoka temperatura traje dulje od četiri-pet dana, ako postoji poremećaj disanja ili poremećaj svijesti.

Što učiniti u slučaju gripe savjetuje dr. Milan Mazalin.

- Gripu gotovo uvijek prati temperatura viša od 38 stupnjeva, što iscrpljuje organizam i isušuje ga. Najbolje je piti tople napitke, ne previše vruće jer štete grlu. Obilno pijte kako biste nadoknadili tekućinu izgubljenu znojenjem i visokom temperaturom. Vrućicu snižavajte lijekovima za snižavanje temperature i tuširanjem u mlakoj vodi. Gripu uzrokuje izrazito zarazan virus i slama cijeli organizam.

Odmarajte se, redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite, lijekovi koji se u ljekarnama mogu kupiti bez recepta kao što su analgetici i antipiretici mogu ublažiti simptome bez liječenja samog uzroka gripe, što će olakšati "razdoblje ležanja", jedite svježe voće i povrće. Kako biste tijelu pružili više vitamina C, ne stavljajte limun u vrući čaj, jer vitamin C prestaje biti aktivan na visokim temperaturama. Izbjegavajte nepotrebne kontakte s drugim ljudima kako ih ne biste zarazili. Ne posežite na svoju ruku za antibioticima, jer oni ne pomažu kod gripe, a čak mogu biti štetni za organizam. Mirovanje i unos tekućine najviše će pomoći u liječenju, a iduće godine cijepite se na vrijeme - ističe liječnik opće medicine dr. Milan Mazalin.

U prilog tome zašto je važno preležati gripu ide i podatak da su mnoge bolesnike s transplantiranim srcem, uz ostalo, do tog zahvata dovele posljedice nepreležane gripe i njene komplikacije. Uzročnik gripe je virus. Postoje četiri tipa virusa: A, B, C i D. Pojedini tipovi razlikuju se prema sposobnostima širenja i težini simptoma koje izazivaju.

• Od virusa tipa A mogu se razboljeti ljudi, ali i životinje (psi, mačke, ptice, svinje, konji, kitovi), dok je virus tipa B "rezerviran" samo za ljude.
• Virus tipa C inficira i ljude i životinje, ali nema veliku važnost jer izaziva blage oblike bolesti, dok virus tipa D inficira stoku.

Virus tipa A dijeli se na podtipove, ovisno o svojim površinskim proteinima. Tipovi i podtipovi virusa gripe dijele se na sojeve, u čijim se nazivima nalazi oznaka tipa virusa, mjesto u kojem je izoliran, broj izolata, godina izolacije i informacija o podtipu ako se radi o virusu tipa A (npr. A/ Brisbane/59/2007, H3N2).

Genetske izmjene omogućuju mu da uvijek iznova uzrokuje bolest jer protutijela stvorena pri prethodnom kontaktu imaju malu ili nikakvu djelotvornost prema izmijenjenim virusima pa čovjek nema imunost nakon preboljele infekcije ili cijepljenja kao, primjerice, u slučaju vodenih kozica, ospica, crljenca ili dječje paralize. Osim toga, virusi gripe koji masovno cirkuliraju među ljudima odlično su se prilagodili prijenosu uobičajenim socijalnim kontaktom, što rezultira velikim brojem oboljelih svake sezone.

Virus u zraku živi jedan sat

Gripa se među ljudima poglavito prenosi kapljicama iz nosa i grla inficirane osobe koja kiše i kašlje. Kada kihnemo, jedna kapljica sline ima 10.000 infektivnih doza. Infektivne čestice ne ostaju u zraku i potreban je bliski kontakt, od jednog do dva metra, između osoba ili ako dodirujemo stvari koje je dirala oboljela osoba (rukohvati, kvake, telefonske slušalice, tipkovnice), a zatim nos, usta ili oči. Virus se zadržava u zraku oko jedna sat, tako da ga možemo udahnuti i u sobi u kojoj nema nikoga. Oboljeli mogu širiti virus gripe dva dana prije nastanka simptoma bolesti pa sve do pet dana nakon prestanka simptoma, dok su djeca još zaraznija i šire virus deset dana i dulje - navode dr. Andreja Barišin, spec. epidemiolog, i dr. Vladimir Draženović, spec. virusolog, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Oni su ujedno pokretači edukativnog portala gripa.hr na kojem već petu godinu za redom odgovaraju na sva pitanja o gripi i nastoje podići svijest javnosti o načinima prevencije, liječenju i suzbijanju širenja zaraze.

- Kao i drugi virusi, i virus gripe za umnožavanje koristi infrastrukturu stanice domaćina koji napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa. Ulaskom u stanicu virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i počinje se umnožavati. Inficirane čestice otpuštaju se s površine membrane epitelnih stanica procesom pupanja u dišne puteve, što pospješuje brzo širenje virusa. Naš organizam brani se stvaranjem zaštitnih proteina koji neutraliziraju i uklanjaju nepoželjne tvari - kaže dr. Draženović, koji je ujedno voditelj Nacionalnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za influencu.

Što se događa kad virus uđe u tijelo

Što se točno događa kad virus kroz respiratorni sustav uđe u naš organizam, objasnila je dr. Jelena Ostojić, specijalist internist i pulmolog, voditeljica Odjela poliklinike u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Zagrebu.

- Virus gripe veže se za stanice pokrovnog epitela dišnog sustava i u njima se razmnožava. Najčešće je zahvaćena sluznica gornjeg dišnog sustava i dušnika, no u težim slučajevima može nastati upala sluznice bronha ili upala pluća. U akutnom stadiju bolesti višeslojni dišni epitel često je oštećen uz ljuštenje u lumen dušnika i bronha, a pritom mjestimice ostaje održan tek njegov bazalni sloj. Dublje u sluznici nalazi se otečenost tkiva uz pojačanu prokrvljenost, što u težim slučajevima destrukcije epitela može dovesti do sukrvavog iskašljaja. Traheitis (upala dušnika) očituje se često bolom iza prsne kosti, otežanim, često zvučnim udisajem, stoga i osjećajem nedostatka zraka uz suhi, bolni kašalj, kasnije iskašljavanje gnojnog ili gnojno-sukrvavog sekreta. Bronhitis se tipično očituje kašljem uz šumno disanje, a može se javiti i otežan, produljen izdisaj s piskanjem u prsima, posebno kod bolesnika koji boluju od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti. U najtežim oblicima gripe upala zahvaća i nježni plućni parenhim: zadebljala, upalnim stanicama prožeta alveokapilarna membrana postaje neučinkovita u izmjeni kisika, a u kasnijim stadijima tanki se epitel razoren ljušti u zračne prostore. Stoga je upala pluća uzrokovana virusom gripe često teška, životno ugrožavajuća bolest popraćena zatajenjem disanja i dodatno komplicirana sekundarnim bakterijskim infekcijama, npr. streptokokom - kaže dr. Jelena Ostojić.

Tko se treba cijepiti

Cjepivo se primjenjuje na dobrovoljnoj bazi. Idealno vrijeme za cijepljenje je prije početka sezone gripe, no može se cijepiti i kada je sezona gripe već u tijeku. Cjepivo se svakako preporučuje zaposlenima u zdravstvu i ustanovama za njegu boelsnika, trudnicama, pretilima, starijima od 65 godina, kroničnim bolesnicima - srčanim, bubrežnim ili plućnim bolesnicima, oboljelima od šećerne bolesti, s transplantiranim organima. Za ove kategorije osiguranika HZZO-a cijepljenje je besplatno.

Upala uha i upala pluća

Najčešća komplikacija gripe kod djece je upala srednjeg uha, a kod odraslih različite koje se nadovezuju na postojeću kroničnu bolest, ali i tri vrste upale pluća - virusnu s izrazito visokom smrtnošću te virusno-bakterijsku i bakterijsku, a čak i najlakši oblik upale pluća ima smrtnost oko 7 posto. Simptomi komplikacija mogu biti ponovna visoka temperatura (kada se čini da se oboljeli malo opravio), drhtavica, bol u prsnom košu, kašalj s iskašljajem. Obavezno se što prije javite liječniku ako se tijekom gripe pojave neki od sljedećih simptoma: temperatura iznad 40°C koja traje dulje od tri dana, izrazito bolno grlo s natečenim limfnim čvorovima na vratu, promjena svijesti, kašalj s iskašljajem, skraćivanje daha, stalno povraćanje, neidentificirani osip - kaže dr. Milan Mazalin.