Sami smo najveći uzor svojoj djeci, pokažimo im primjerom što je dobro i zdravo.
 Foto: iStock
Prevencija pretilosti

Djeca su nam sve deblja, usvojite ove navike zajedno s njima

Program edukacije i radionica Petica - igrom do zdravlja naglašava koliko je važan obavezni jutarnji obrok,voće i povrće, voda, tjelesna aktivnost i dobar san kao preduvjeta za smanjenje rizika obolijevanja od mnogih bolesti. Dio je međunarodnog projekta, no zasad se provodi samo u Zagrebu.

Program edukacije o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti Petica - igrom do zdravlja, koji se za sada provodi u Zagrebu, mogao bi znatno smanjiti broj debele djece u Hrvatskoj i tako generacijski prevenirati ozbiljne zdravstvene probleme koje uzrokuje debljina.

Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj 33 posto dječaka i 20 posto djevojčica ima prekomjernu tjelesnu masu ili su pretili. Samo 58-60 posto djece doručkuje svakog dana, a 45 posto jede voće najmanje jednom dnevno. Također, samo 39 posto dječaka i 26 posto djevojčica bavi se nekom tjelesnom aktivnošću, najmanje 60 minuta tijekom dana.

Program Petica - igrom do zdravlja javnozdravstveni je program koji naglašava važnost pet zdravih navika:

  1. ne preskačem zajutrak,
  2. jedem voće i povrće,
  3. pijem vodu,
  4. vježbam,
  5. i dobro se naspavam.

Ove će školske godine uključiti 1490 učenika trećih i četvrtih razreda osnovne škole 15 sati predavanja i radionica, edukativnih materijala i pomagala povezanih uz važnost prehrane i tjelesne aktivnosti za zdravlje. Roditelji se mogu informirati i na društvenim mrežama te web stranicama petica.hr.

Jedan od razloga preuranjene smrti

- Program Petica dio je međunarodne EPODE mreže, nevladine organizacije utemeljene 2011. s ciljem podizanja svijesti o problemu debljine kod djece. Razvijena su 44 programa u 33 zemlje. Uočen je značajan pomak u prevenciji debljine u djece u onim sredinama gdje se program provodio, za razliku od onih gradova gdje nije bilo ovakvih programa - rekao je prof. dr. Jean-Michel Borys, začetnik EPODE programa, pedijatar i endokrinolog iz Pariza, gostujući nedavno u Zagrebu na simpoziju "Croatian Obesity Forum" i naglašavajući da Petica ima sve predispozicije za uspjeh.

Foto: iStock
Djeca se vole i trebaju igrati, pa iskoristite to vrijeme da ih više fizički aktivirate, odlični načini su sljedeće igre: lovica, romobil, školica i hodanje. Od intenzivnijih odaberite između penjanja, plivanja, košarke, nogometa, skakanja po trampolinu ili preskakanja užeta.

- Pretilost kod djece jedan je od tri glavna uzroka preuranjene smrti (uz ovisnost o alkoholu i pušenju). Samo deset zemalja u Europi ima deblje djevojčice i dječake od Hrvatske i jasno je zašto treba pokušati promijeniti znanja, stavove i navike djece i roditelja. Kroz Peticu djeca i njihovi roditelji usvojili su znanja o osnovama nutricionizma, zdravom tanjuru, piramidi zdrave prehrane, o nužnosti tjelesne aktivnosti svakog dana, zašto je važno iskoristiti energiju kroz igru, važnosti pijenja vode, prepoznaju hranjive tvari, znaju koji su dobri izvori proteina, što je deklaracija i zašto je važno čitati je - kaže Sara Cobal, magistrica nutricionizma i voditeljica programa Petica - igrom do zdravlja.

Glavni čimbenici rizika

Prof. dr. sc. Željko Krznarić, spec. gastroenterolog i predstojnik Centra za kliničku prehranu u KBC-u Zagreb, ističe da su glavni čimbenici rizika to što djeca preskaču doručak, ne uzimaju ni jedan voćni obrok u danu, u srednjoj školi konzumiraju alkoholna pića, imaju neadekvatan broj obroka i to su uglavnom obroci brze hrane. Uz to, zanemarene su aktivnosti na otvorenom i u sportskim klubovima, a već i mala djeca gledaju TV više od dva sata tjedno, a isto toliko provode i za kompjutorom igrajući igrice.

- Zabrane neće pomoći, ali proaktivan pristup i organiziranje vremena te edukacija i praćenje tijekom redovitih sistematskih pregleda mogli bi smanjiti ili barem zaustaviti trend porasta pretilosti kod djece u svijetu - rekao je prof. Krznarić.

Istaknuo je i paradoks mediteranskih zemalja gdje se bilježi najveći postotak debele djece iako je mediteranska prehrana na globalnoj razini označena kao najbolji način prehrane. Primjerice, prema jednom istraživanju o prekomjernoj tjelesnoj masi djece u dobi od 6 do 12 godina među 21 zemljom u Europi Hrvatska je na 7. mjestu s 26 posto debele djece; više debele djece ima Italija (najviše, 36%), Malta (35%), Kreta (33%), Španjolska (34%), Grčka (31%), Cipar (28 %). Među djecom od 12 do 16 godina (istraživanje je obuhvatilo 14 zemalja) Hrvatska je s 20 posto debelih tinejdžera na trećem mjestu, iza Grčke i Velike Britanije.

- To znači da se ljudi na Mediteranu sve manje pridržavaju svog tradicionalnog načina života i prehrane te da suvremeni oblici života kao što su sjedilački način života, izostanak kretanja, brzi i neredoviti obroci, previše vremena provedenog pred ekranima najrazornije djeluju upravo na Mediteranu - kažu liječnici.

Uz činjenicu da debela djeca u 80 posto slučajeva postaju i debeli odrasli, važno je osvijestiti i činjenicu da su kod debele djece već vidljivi znakovi kardiovaskularnih bolesti, koji su danas glavni uzročnik smrti u odrasloj dobi.

Foto: iStock
Uz zdravu prehranu i redovitu fizičku aktivnost, vrlo je važno da djeca dovoljno spavaju. Službene preporuke National Sleep Foundation za djecu školske dobi (od 6 do 13 godina) su od 9 do 11 sati sna dnevno, a za odrasle (26-64 godina) od 7 do 9 sati sna na dan.

Masne pruge

- Trećina debele djece ima razvijen metabolički sindrom i povišen krvni tlak, četvrtina ima intoleranciju glukoze, a 4 posto djece i dijabetes tipa 2, koji se nekada smatrao isključivo bolešću odrasle dobi. Adolescenti s dijabetesom tipa 2 gotovo uvijek su debeli, a trećina ih ima i hiperlipidemiju. Masne pruge u aorti imaju već s deset godina, a s dvadeset i u koronarnim arterijama. Debljina ubrzava aterosklerozu koronarnih arterija. Povišeni kolesterol u djetinjstvu prosljeđuje se u odraslu dob. Većina gnegativnih učinaka debljine počinje u djetinjstvu i tada ih treba početi prevenirati. Naime, ako dijete smršavi i održava poželjnu tjelesnu masu, rizik za bolest u odrasloj dobi jednak je riziku osobe koja nikada nije bila debela - kaže prim. dr. Vesna Herceg-Čavrak, pedijatar kardiolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Imajući to sve u vidu postavlja se pitanje, kaže prof. dr. Mirko Koršić, je li moguće zaustaviti pandemiju pretilosti?

Zdrav život u zdravom okolišu

- Debljina je zapravo omjer unosa i potrošnje energije i osim tog nepovoljnog omjera kod debelih ima još nekoliko bitnih faktora. Jedan od njih je i taj što je hrana zadovoljstvo. U mozgu, naime, postoji hedonistički centar, odnosno nagradni centri u mozgu koji djeluju tako što povećavajući zadovoljstvo povećavaju i ovisnost o hrani. Osim toga, novoobjavljeno istraživanje u najpoznatijem svjetskom medicinskom časopisu JAMA sugerira da ljudi rođeni poslije 1943. pokazuju veću povezanost gena i indeksa tjelesne mase od onih koji su rođeni početkom stoljeća.

Zaključili su da je došlo do promjena u okolišu, ne znamo što se točno promijenilo, ali pouzdano znamo da se debljamo i zbog stresa, lijekova, izloženosti kemikalijama (u hrani: fruktoza, alkohol, mononatrijev glutamat; u preparatima i odjeći: bisfenol A, ftalati; ostali: nikotin, olovo, benzopiren), umjetnom svjetlu (televizori, kompjutori, tableti), nedostatku sna, zbog kontrole mikroklime (klimatizirani prostori koji ne dopuštaju tijelu da samo troši svoju energiju), nedostatne tjelesne aktivnosti, razlika u mikrobiomu crijeva (debeli i mršavi imaju različit sastav bakterija u crijevima).

To su takozvani "obesogeni" (podebljivači), tvari koje nas potiču na debljanje, povećavaju broj masnih stanica, utječu na apetit. Agresivni neuromarketing pridonosi velikom izboru namirnica niske nutritivne vrijednosti koje su nam široko dostupne. Izazov u prevenciji pretilosti je velik i nemamo vremena čekati - kaže prof. dr. Mirko Koršić, endokrinolog koji je proteklih 40 godina posvetio liječenju debljine, ističući da nam cilj treba biti zdrav način života u zdravom okolišu.

18. prosinac 2024 05:13