Hrvatski onkolog dr. Davor Kust. Foto privatna arhiva
važno

Detaljan vodič kroz imunoterapiju! Onkolog Kust: Ovaj oblik liječenja raka je budućnost, ali ima i svoju tamnu stranu

Unatoč brojnim pozitivnim stranama, imunoterapija nije savršen oblik liječenja

U posljednjih nekoliko godina, imunoterapija se pojavila kao jedno od najuzbudljivijih područja u liječenja raka. Ovaj revolucionarni pristup koristi vlastiti imunološki sustav tijela da identificira i napada stanice raka, nudeći nadu mnogim pacijentima koji su možda iscrpili druge mogućnosti liječenja poput kemoterapije i zračenja. Imunoterapija, sa svojim potencijalno ciljanim i učinkovitim rezultatima, pobudila je nove nade u borbi protiv raka. Ipak, kao i sve revolucionarne medicinske inovacije, dolazi s vlastitim nizom izazova i ograničenja. Iako su prednosti obećavajuće, imunoterapija također ima značajne rizike i moguće zamke koje se ne razumiju uvijek dobro.


Znanost iza imunoterapije

Imunoterapija nije samo jedan tretman, već široka kategorija terapija koje djeluju na različite načine kako bi potaknule sposobnost imunološkog sustava da se bori protiv bolesti. Najčešći oblici imunoterapije uključuju:

1. Inhibitori kontrolnih točaka: Ovi lijekovi blokiraju proteine ​​koji sprječavaju imunološki sustav da napadne stanice raka. Inhibicijom ovih kontrolnih točaka, imunološki sustav može učinkovitije prepoznati i uništiti stanice raka. Ovaj tip imunoterapije je danas u širokoj primjeni uz veći broj dostupnih lijekova kao što su pembrolizumab, nivolumab, ipilimumab i drugi.

2. CAR T-stanična terapija: Visoko personalizirani pristup u kojem se vlastite imunološke T-stanice pacijenta prikupljaju, genetski modificiraju kako bi bolje prepoznale i borile se protiv stanica raka, a zatim se ubrizgavaju natrag u tijelo pacijenta.

3. Cjepiva protiv raka: Osmišljena s ciljem da izazovu imunološki odgovor posebno protiv stanica raka, cjepiva protiv raka mogu spriječiti razvoj raka ili ga liječiti nakon što se pojavi.

4. Terapija citokinima: Uključuje davanje citokina - proteina koji reguliraju imunološke reakcije - kako bi se poboljšala sposobnost imunološkog sustava da cilja i eliminira stanice raka.

Temeljni koncept je iskoristiti prirodnu obranu tijela umjesto oslanjanja isključivo na vanjske lijekove koji bi se trebali direktno boriti protiv bolesti. Dok tradicionalne terapije poput kemoterapije često neselektivno ciljaju i zdrave i kancerogene stanice, imunoterapija nudi precizniji pristup. Ta je preciznost jedna od najhvaljenijih prednosti imunoterapije, ali tu leže i neki od najvećih izazova.


Prednosti imunoterapije

1. Ciljano djelovanje: Jedna od najznačajnijih prednosti imunoterapije je njezina sposobnost specifičnog ciljanja stanica raka, često ostavljajući zdrave stanice relativno neozlijeđenima. To se uvelike razlikuje od kemoterapije i zračenja, koji mogu oštetiti i tumorsko i zdravo tkivo, što dovodi do niza teških nuspojava. Fokus imunoterapije na iskorištavanje imunološkog sustava omogućuje personaliziranije i preciznije strategije liječenja.

2. Dugotrajni učinci: Imunoterapija je pokazala potencijal za dugotrajni odgovor na liječenje kod pacijenata oboljelih od raka. Neke terapije, poput inhibitora kontrolnih točaka, mogu "istrenirati" imunološki sustav da nastavi prepoznavati i napadati stanice raka čak i nakon završetka liječenja. To je dovelo do toga da neki pacijenti s rakom dožive trajnu remisiju, čak i u slučajevima raka u poodmaklom stadiju gdje drugi tretmani nisu bili uspješni.

3. Potencijal za široku primjenu: Iako su trenutačno mnoge imunoterapije osmišljene za ciljanje specifičnih vrsta raka, istraživači rade na proširenju njihove upotrebe na više vrsta raka. Neki oblici imunoterapije, poput inhibitora kontrolnih točaka, već su pokazali učinkovitost u nizu vrsta raka, uključujući melanom, rak pluća i rak bubrega. Kako se istraživanja nastavljaju, imunoterapija bi mogla postati svestran alat u borbi protiv širokog spektra malignih bolesti, a potencijalno čak i drugih bolesti.

4. Manje nuspojava (u nekim slučajevima): Iako nijedno liječenje nije bez rizika, mnogi pacijenti imaju manje i manje ozbiljne nuspojave s imunoterapijom u usporedbi s kemoterapijom ili radioterapijom. Budući da je cilj imunoterapije biti više ciljana, ona smanjuje "kolateralnu štetu" koja se često vidi u tradicionalnim tretmanima. Pacijenti mogu osjetiti manji umor, mučninu i druge uobičajene nuspojave u odnosu na konvencionalne terapije raka.


Zamke i izazovi

Unatoč brojnim pozitivnim stranama, imunoterapija nije savršen oblik liječenja. Dolazi sa značajnim rizicima, a za neke pacijente liječenje može biti neučinkovito ili čak opasno.

1. Nije učinkovita za sve pacijente: Jedno od najznačajnijih ograničenja imunoterapije je to što ne djeluje na svakoga. Zapravo, stope odgovora na određene imunoterapije mogu biti samo 20-30 posto, ovisno o vrsti raka i terapiji koja se koristi. Istraživači još uvijek pokušavaju shvatiti zašto neki pacijenti dobro reagiraju na imunoterapiju, dok drugi ne. Čimbenici poput tipa tumora, genetskih mutacija i cjelokupnog stanja imunološkog sustava mogu igrati ulogu, ali mnogo toga ostaje nepoznato.

2. Nuspojave povezane s imunološkim sustavom: Iako uglavnom ima manje nuspojava od kemoterapije, imunoterapija također može uzrokovati ozbiljne, potencijalno po život opasne nuspojave povezane s imunološkim sustavom. Budući da ove terapije djeluju tako da jačaju imunološki sustav, ponekad mogu uzrokovati da imunološki sustav napadne zdrava tkiva. To može dovesti do niza simptoma sličnih autoimunim, uključujući upalu pluća (pneumonitis), jetre (hepatitis), crijeva (kolitis) i drugih organa. Pacijenti koji primaju imunoterapiju moraju se pomno pratiti zbog ovih nuspojava, a u nekim slučajevima liječenje se treba i prekinuti.

3. Visoki troškovi: Imunoterapijski tretmani mogu biti izuzetno skupi. Iako rezultati mogu spasiti život nekim pacijentima, visoka cijena predstavlja značajnu prepreku pristupu, osobito u regijama u kojima zdravstveni sustavi možda ne pokrivaju takve tretmane.

5. Nepoznati dugoročni učinci: Dok je imunoterapija pokazala obećavajuće rezultate u kratkom roku, njeni dugoročni učinci još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Neki pacijenti koji su dobro reagirali na imunoterapiju ostali su u remisiji godinama, ali kod drugih se rak vratio nakon razdoblja očitog uspjeha. Još uvijek treba mnogo naučiti o tome koliko su odgovori na terapiju trajni i mogu li određeni oblici raka s vremenom razviti otpornost na imunoterapiju.

U svakom slučaju, imunoterapija je nedvojbeno revolucionarizirala liječenje raka, nudeći novu nadu pacijentima s rakom koji se nekada smatrao neizlječivom bolešću. Međutim, ključno je ostati oprezan u pogledu ograničenja i potencijalnih rizika. Ključ uspjeha imunoterapije u budućnosti bit će razumijevanje koji će pacijenti najvjerojatnije imati koristi te usavršavanje tretmana kako bi se rizici sveli na najmanju moguću mjeru.


dr. sc. Davor Kust, dr.med.

specijalist onkologije i radioterapije

voditelj onkološke mreže onkologija.net

13. prosinac 2024 13:59