Da li se odlučiti za sklerozaciju?

PITANJE:
Čitala sam da je sklerozacija najbolji način uklanjanja manjih vena i kapilara na nogama, iako se one s vremenom vrate. Zasad su mi one više estetski nego zdravstveni problem. Gdje mogu ići na takav zahvat i kako se to radi? Koje su dobre, a koje loše strane sklerozacije?

Marina H., Karlovac

ODGOVOR:
Sklerozacija kapilara i vena nogu postupak je indiciran za tretman retikularnih vena (vena promjera 2-4 mm) i kapilara. Najčešće se radi o estetskim smetnjama, prema tzv. CEAP klasifikaciji, C1 stupnju bolesti vena. Prije tretmana uvijek je potrebno učiniti UZV pregled dubokih i površinskih vena (tzv. dopler vena), kojim se isključuju funkcionalne smetnje na spojevima (ušćima) između navedenih venskih sustava, jer u tom slučaju indiciran je potpuno drugačiji tretman. Sklerozacija vena sastoji se od injiciranja otopine - sklerozansa ili pjene u vidljive vene. Ta sredstva izazivaju kemijsku reakciju s endotelom (unutanjim slojem vene), što izaziva blagu upalu i zatvaranje vene koja za 4-6 tjedana postaje manje vidljiva. Metoda je posebno učinkovita ako se koriste vrlo tanke igle za injiciranje sklerozansa (30G) i ako se izvodi pomoću lupa i posebnog aparata koji prikazuje površinske vene (npr. Veinlite ili Accuvein) - tada metodu nazivamo mikrosklerozacija. Pacijentima su tretirane vene u prvom periodu (4-6 tjedana) jače vidljive, čak naglašenije nego prije tretmana, ali nakon toga nestaju. Učinak nije trajan, s vremenom će se pojaviti slične promjene, ali na nekom drugom mjestu (što nije izazvano sklerozacijom). Dobre strane sklerozacije su minimalna invazivnost i minimalna bolnost pri izvođenju. Loše strane sklerozacije su da se ne radi o postupku koji trajno uklanja problem proširenih retikularnih vena i kapilara, ponekad se mora ponoviti i nakon zahvata je potrebno kraće vrijeme nositi elastičnu kompresivnu čarapu. Zahvat se preporučuje obaviti u ustanovama koje se bave venskom patologijom i tretmanom vena.