Jedno je sigurno, organizam svakog od nas je jedinstven i neponovljiv. Slušamo istu priču, a drugačije doživljavamo. Treniramo isti sport i možda ne osjećamo bolove u listovima kao naš partner. U inspirativnim predavanjima, pamtimo ono što nam je posebno privuklo pažnju, što ne znači da je kolega do nas isto zamijetio. U konačnici, nakon pojedenog dnevnog menija netko će se osjećati sito, a drugi će tražiti komad više. Očito je kako se ne možemo staviti u iste okvire, međutim, postoje generalne osnove koje nas ipak sve dotiču. Nekog u većoj, a nekog u manjoj mjeri.
Kava može biti okidač, ali su važni i drugi faktori
Kod dijabetesa tek možemo ustvrditi da je organizam svakog od nas doista tek jedna od žica na violini. Jedni će popiti jogurt koji im neće izazvati revoluciju u skoku glukoze u krvi, dok će drugi ovu namirnicu izbjegavati u širokom krugu jer, iako ga vole, znaju da im ne čini dobro za organizam. Jedni će jesti slanutak bez problema, a drugi će brojati bobe na svom tanjuru. Stoga, nemoguće je svesti konkretne namirnice u kategoriju dobre su ili loše za vrijednosti šećera u krvi. Naime, postoje brojni faktori koji utječu na ponašanje šećera u krvi i koji se odnose prvenstveno na one s dijabetesom ali i na zdrave osobe budući da organizam obavlja istu funkciju. Istaknut ćemo samo neke:
• hrana
• lijekovi
• tijelo (biološke reakcije)
• aktivnost
• okolišni faktori
• odluke
Hrana - događa li se i vama?
Važno je istaknuti da nije isto kad se ujutro probudite s povišenim šećerom u krvi ili normalnim. Ako je povišeni, organizam koji je tek izašao iz rem faze, a k tome i pod utjecajem hormona kortizola, bit će dodatno šokiran kad u njega unesete najobičniju crnu kavu. Bez trunke dodanog šećera, dakako. Naime, u mom slučaju će doista biti tako. Ako se probudim s povišenim šećerom, suzdržat ću se od već naučenog posezanja za omiljenim crnim napitkom. Dat ću inzulin i pričekati određeno vrijeme dok krenem doručkovati, a potom i završiti obrok uz kavu. Obična kava bez dodatka šećera i mlijeka ne bi trebala biti okidač za visok šećer, međutim, ona, mnogima najdraža, prva jutarnja, mogla bi naškoditi baš zbog toga što je tijelo u jutarnjim satima više rezistentno na inzulin. Drugim riječima, treba ga više, a šećer u tom periodu vrlo lako ide u stanje hiperglikemije (visoke vrijednosti). Zato, neki će si samo za šalicu toplog crnog napitka, dodati više inzulina. Ipak, neki neće trebati i zbog toga je važno osluškivati i pratiti svoje tijelo i načine na koje reagira u određenim trenutcima.
Ne očekujete da će vam 100 grama odličnih čvaraka napraviti revoluciju u kretanju šećera prema gore. No, možda ćete se iznenaditi kada ćete na ekranu svog pametnog mobitela ili drugog dijabetičkog uređaja, uočiti kako je ipak linija na grafu krenula svojom uzlaznom putanjom. Čudo, s obzirom na to da ste jeli samo čvarke, bez trunke kruha. Funkcija masnoće nije naglo podizanje šećera, za razliku od jednostavnih ugljikohidrata, no šećer će se ipak u jednom trenutku lagano početi dizati. Također, nije isto ako ste utrenirana osoba ili ona koja se baš nikako ne kreće. Kako biste ovaj neželjeni trenutak, važno je, ponovno, osluškivati svoje tijelo i ako je potrebno, na vrijeme dodati određenu količinu inzulina.
Dehidracija je još jedno plodno tlo za porast šećera u krvi. Tijelo može i na ovaj način poslati signal da je željno tekućine. Zato, izuzetno je važno redovito ga hidrirati. I u mom slučaju, ovo je zlatno pravilo. Voda je osnovni dodatak moje torbe.
Lijekovi
Jednoj osobi će jedinica inzulina učiniti čudo, drugoj će, žargonski rečeno, proći tijelom kao vodica. I po ovome smo jedinstveni i zato je važno naći u dogovoru s liječnikom, a poslije i sami, odgovarajuću dozu određenog lijeka. Ovdje su faktori doista različiti; od spola, dobi, funkcije metabolizma, pridruženih bolesti pa do faza menstrualnog ciklusa. Baš zato, važno je promišljati i konzultirati se sa stručnim osobljem. Osobno, a rekla bih da su i drugi s dijabetesom doživjeli ovu različitost u šećerima te ponekad neuhvatljivost uzroka porasta.
Biologija tijela
Dobar san je izvrstan doktor u mnogočemu, pa tako i u vrijednostima šećera. Nedovoljno sna i kroničan umor osim visokih šećera, dugoročno mogu izazvati porast tjelesne težine, inzulinsku rezistenciju i kontinuiranu želju za grickanjem nečeg slatkog. Stres, prehlada ili bolest također imaju nepovoljan učinak na tijelo. Mogu uzrokovati porast adrenalina, a samim time i dodatnu borbu organizma za ponovno vraćanje u normalu. Menstrualni ciklus kod žena iziskuje poseban trud kako bi se u određenim fazama ciklusa postigle dobre vrijednosti šećera. Pubertet je jednako izazovno razdoblje budući da razni hormoni mogu povećati inzulinsku rezistenciju.
Tjelesna aktivnost
Dokazano je da redovito provođenje tjelesne aktivnosti ima blagotvoran učinak na naše mentalno i fizičko zdravlje. Kod dijabetesa, iako je tjelovježba jedan od glavnih postulata dobre regulacije, važno je imati nekoliko stvari na umu - koja je početna vrijednost šećera u krvi, koju vrstu tjelovježbe ćete provoditi, koliko će ona trajati i kakav je njezin intenzitet. Lagana tjelovježba poput brzog hodanja obično ima tendenciju snižavanja šećera u krvi dok će tjelovježba visokog intenziteta prvo povisiti glukozu, a potom sniziti.
Okolišni faktori
Možda ste čuli od drugih ili ste sami doživjeli da tijekom ljetnih vrućina možete pojesti puno više voća bez velikog skoka šećera u krvi. Ili, možda ste čuli i doživjeli da tijekom ekstremno visokih ili niskih temperatura češće imate hipoglikemiju (nizak šećer u krvi). Sve su ovo okolišni faktori, izvan naše moći, koji utječu na naš organizam.
Odluke
Neka istraživanja su pokazala kako osobe s dijabetesom donose oko 180 odluka na dan. Od one koliko inzulina dati za koji obrok, što jesti, hoćemo li se kretati, pa do odluke što ćemo napraviti ako se ipak dogodi neka neplanirana aktivnost. Sve su ovo sitni koraci u danu koji zahtijevaju naše odluke. S vremenom nekima postaju već mehaničke, no uvijek su prisutne i zahtijevaju našu proaktivnost.
Postoji li pametan odabir namirnica?
Iako kod svakog može biti drugačije iskustvo, okvirno, povrće (osobito zeleno), orašasti plodovi, razne sjemenke, chia i bobičasto voće imaju veći omjer vlakana u svom sastavu i manje šećera. Hrana s visokim omjerom vlakana i manjim udjelom ugljikohidrata ima povoljniji utjecaj na glukozu u krvi u odnosu na hranu s istom količinom ukupnih ugljikohidrata, ali bez vlakana. Osim toga, što više grama ugljikohidrata koji dolaze iz šećera, veći je utjecaj na glukozu u krvi čak i ako ukupni ugljikohidrati su isti. Baš zbog toga što smo svi različiti iznimno je važno posvetiti vrijeme osluškivanju i reakcijama vlastitog tijela. Ovi će koraci uvelike pomoći u donošenju one najbolje i u određenom periodu, najučinkovitije odluke za naše tijelo i sveukupnu zdravstvenu dobrobit.