Sindrom autopivovare: bakterije u crijevima mogu vas opijati čak i kada ste trijezni

Možete li se napiti, a da ne popijete ni kap alkohola? Zvuči ludo, ali to je moguće i događa se osobama koje pate od sindroma autopivovare (ABS), rijetkog poremećaja koji uključuje prekomjernu proizvodnju etanola kao rezultat fermentacije šećera unesenih hranom u crijevima. Pacijenti s ABS-om, poput neke vrste endogene pivovare, nesvjesno proizvode alkohol, koji onda prelazi iz crijeva u krvotok i uzrokuje tipične simptome opijenosti.

Bakterije koje fermentiraju šećere

Dugo se vjerovalo da su određene gljivice odgovorne za ovo iscrpljujuće stanje koje utječe na društveni život, navike i rad pacijenata, pa su oboljelima propisivane antifungalne terapije. Godine 2019. jedna je studija poljuljala te pretpostavke, povezujući barem neke slučajeve sa specifičnim sojevima bakterije Klebsiella pneumoniae – koja u vrlo visokim razinama može uzrokovati ABS, a u nižim, kroničnim razinama probleme s jetrom (masna jetra, prekomjerno nakupljanje triglicerida u stanicama jetre). Sada jedno istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Microbiology, potvrđuje da su bakterije odgovorne za sindrom autopivovare. I to ne samo Klebsiella, već i Escherichia coli, poznata po svojoj sposobnosti proizvodnje etanola.

Mikrobiota izvan ravnoteže

Istraživanje koje je vodio Bernd Schnabl, gastroenterolog sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu, obuhvatilo je 22 pacijenta s ABS-om: broj koji je, s obzirom na rijetkost sindroma i teško postavljanje dijagnoze, najveći do sada poznat. Uspoređujući stolicu tih osoba sa stolicom članova obitelji koji su služili kao kontrolna skupina (i koji su imali istu prehranu), utvrđeno je da je stolica pacijenata s ABS-om proizvela alkohol u crijevnoj kulturi, za razliku od stolice zdravih ispitanika. Nadalje, te su osobe imale više razine enzima povezanih s oštećenjem jetre, što potvrđuje hipoteze iz one studije iz 2019. U njihovim crijevima, sojevi Klebsielle su prevladavali, kao i Escherichia coli, koja se prije nije smatrala mogućim uzrokom ovog stanja. Razine E. coli bile su u korelaciji sa simptomima: razine su bile više tijekom pogoršanja, a niže tijekom remisije. Međutim, nisu pronađene značajne razlike u količinama ili sojevima gljivica koje su se nalazile u tijelu (iako treba napomenuti da su neki pacijenti bili podvrgnuti antifungalnoj terapiji).

Moguće terapije

Međutim, Klebsiella i Escherichia coli nisu isključive za pacijente s ABS-om, a studija ne pojašnjava zašto samo neke od osoba s tim sojevima bakterija razvijaju ovaj sindrom. Znanstvenici su otkrili porast gena uključenih u patološku proizvodnju etanola tijekom egzacerbacija i gena koji pomažu u njegovoj metabolizaciji kod pacijenata u remisiji. Intervencija na metabolizmu crijevnih bakterija mogla bi pacijentima koristiti više od drastičnijih rješenja, poput „uništavanja” cijelih zajednica crijevnih mikroorganizama antibioticima ili zamjene mikrobiote fekalnim transplantatima.