Prije donošenja konačne odluke većina voli poslušati tuđe mišljenje, najčešće se konzultiraju sa članovima obitelji (49 posto), partnerom (44 posto) i prijateljima (28 posto), dok svaka peta osoba tu važnu odluku donosi samostalno.
 Getty Images/iStockphoto
istraživanje

Četiri najčešća razloga zbog kojih Hrvati daju otkaz, zanimljiv je i podatak nakon koliko godina im u istoj firmi 'prekipi'

Istraživanje je potvrdilo da je čak 80 posto osoba u dosadašnjoj karijeri barem jednom dalo otkaz, a potrazi za novim poslovnim izazovima ispitanici se u pravilu okreću nakon četiri godine staža kod istog poslodavca.

Premala plaća, nemogućnost profesionalnog napretka, loši uvjeti rada i negativan odnos s izravno nadređenom osobom najčešći su razlozi za davanje otkaza, pokazuje istraživanje portala MojPosao provedeno na više od 1.600 ispitanika.

Od ostalih motiva, na promjenu radne okoline potiču i brojni prekovremeni sati, neslaganje s menadžmentom kompanije, bolja ponuda drugog poslodavca, ali i dosada, nezakonito poslovanje poslodavca te nedovoljna samostalnost u obavljanju radnih zadataka, navodi MojPosao.

Istraživanje je potvrdilo da je čak 80 posto osoba u dosadašnjoj karijeri barem jednom dalo otkaz, a potrazi za novim poslovnim izazovima ispitanici se u pravilu okreću nakon četiri godine staža kod istog poslodavca.


Odluka se ne donosi brzopleto

Svjesni važnosti i mogućih posljedica davanja otkaza, takvu odluku ispitanici u pravilu ne donose ishitreno, već o njoj neko vrijeme razmišljaju.

Svaki četvrti ispitanik ističe kako je od trenutka donošenja odluke do samog davanja otkaza prošlo mjesec dana, za petinu ispitanika to se razdoblje odužilo na pola godine, a za svaku desetu osobu i do godine dana. S druge strane, otprilike sedam posto ispitanika odluku je donijelo impulzivno i odmah je, bez njenog propitkivanja, dalo otkaz.

Prije donošenja konačne odluke većina voli poslušati tuđe mišljenje, najčešće se konzultiraju sa članovima obitelji (49 posto), partnerom (44 posto) i prijateljima (28 posto), dok svaka peta osoba tu važnu odluku donosi samostalno. Muškarci češće daju otkaz, a da se prethodno nisu savjetovali s nekom osobom od povjerenja.

Također, namjera o promjeni radne okoline je poprilično čvrsta, što potvrđuje podatak da dvije trećine osoba (62 posto) od svoje odluku o odlasku iz firme ne bi odustalo čak ni u slučaju da im poslodavac ponudi novu, znatno višu plaću. S time se ne slaže 24 posto osoba koji bi "produžili vjernost" i povukli odluku o otkazu kada bi im poslodavac obećao povišicu.

U trenutku davanja otkaza svega trećina ispitanika je već imala dogovoren novi posao (34 posto), podjednak broj ljudi bio je u procesu traženja posla (32 posto), a 17 posto osoba uopće nije razmišljalo gdje će raditi.

U 50 posto slučajeva poslodavci traže odrađivanje otkaznog roka, a za to vrijeme većina osoba nema negativnih iskustava, izuzev povremenih prijekornih pogleda i zajedljivih komentara kolega ili nadređenih osoba. Stoga ne čudi da se s poslodavcem u 66 posto slučajeva rastaju u dobrim odnosima.


Novi poslodavac može privući boljom plaćom i svojim imidžom

Na pitanje kakvom bi ih ponudom potencijalni novi poslodavac mogao natjerati na razmišljanje o davanju otkaza na trenutnom poslu, većina ispitanika odgovara - boljom plaćom.

Važan utjecaj na odluku ima i imidž poslodavca, jer žele raditi u tvrtki koja dokazano brine o zaposlenicima, zatim različiti financijski uvjeti (poput bonusa, regresa i božićnica), fleksibilno radno vrijeme, izazovni radni zadaci, kvalitetnija lokacija i slično. Također, za razliku od svojevoljnog napuštanja poslodavca i davanja otkaza, istraživanje otkriva kako se s dobivanjem otkaza kudikamo rjeđe susrećemo.

Naime, svega 29 posto osoba priznaje kako su u nekoj fazi života otpušteni, većinom jer su bili tehnološki višak, zatim zbog propasti tvrtke, neslaganja s politikom firme, nezadovoljavanja postavljenih ciljeva te bolovanja, odnosno odlaska na porodiljni dopust.


IZVOR: HINA

23. prosinac 2024 04:18