Angina pektoris i koronarna bolest - što zapravo znače i u kakvoj su vezi?

Dijagnosticirana mi je nestabilna angina pektoris i koronarna bolest. Molim vas, pojasnite mi ova dva termina i navedite razliku ili povezanost. Naime, čula sam da su obje dijagnoze predinfarktno stanje. Pijem preporučenu terapiju.

Alemka D., Zagreb

Odgovara dr. Dubravka Šušnjar, internist-kardiolog:

FOTOGRAFIJE: ZELJKO PUHOVSKI/CROPIX CROPIX

"Ako imate dijagnosticiranu koronarnu bolest srca, znači da imate dokazane aterosklerotske promjene na koronarnim krvnim žilama, koja se optimalnom medikamentoznom terapijom uz promjenu rizičnih životnih navika i suzbijanje rizičnih čimbenika za aterosklerozu može držati pod kontrolom. Ishemijska bolest srca ili koronarna bolest srca skup je kliničkih sindroma koji nastaju zbog ishemije miokarda, koja je posljedica promijenjene koronarne cirkulacije i nerazmjera potrebe srčanog mišića za kisikom i opskrbe njime. Ishemija miokarda može biti posljedica ograničenog koronarnog protoka fiksnim suženjem koje stvara stabilni plak, to je mehanizam kod stabilne angine pektoris. No, može nastati zbog novonastalog smanjenja koronarnog protoka zbog stvaranja tromba ili vazokonstrikcije, odnosno dinamičke stenoze koja je dominantni mehanizam akutnih ishemijskih sindroma pod koji spada nestabilna angina pektoris i infarkt miokarda bez ST-elevacije.

Bol u prsima

Nestabilna angina pektoris je klinički oblik koronarne bolesti srca. Zbog važnosti kliničkog i terapijskog pristupa kod ishemijske bolesti srca jako je važno razlučiti prati li ishemiju miokarda pojava simptoma ili ne. Angina je stabilna kada se napadaji pojavljuju u fizičkom naporu ili emocionalnom stresu, više od mjesec dana, a nema značajnih promjena u glavnim obilježjima boli. Stabilnu anginu pektoris karakterizira tipična bol u prsima koja se može širiti u ruke, ramena, vrat ili donju čeljust, leđa, rjeđe u epigastričnu regiju. Simptomi su najčešće izazvani tjelesnim naporom ili stresnim situacijama. Tegobe su ograničena trajanja, obično ne dulje od deset do petnaest minuta i prestaju prekidom aktivnosti koja ih izaziva ili nakon primjene nitroglicerina. Kod nestabilne angine napadaji su započeli nedavno, javljaju se u manjoj provokaciji ili spontano, a dulji su i jači od onih u stabilnoj angini. Bol u prsima javlja se češće, traje dulje, javlja se u mirovanju i nije povezana s tjelesnim naporom ili stresom. Opisuje se kao pritisak, tiskanje ili osjećaj punoće. Najčešće se širi u ramena, vrat, donju čeljust ili ruke. Može biti praćena zaduhom, znojenjem, mučninom i strahom. Za razliku od stabilne angine kod koje bol popušta uz primjenu nitroglicerina, kod akutnih koronarnih sindroma (u koje se ubraja nestabilna angina), nitroglicerin dovodi do kratkotrajnog i nepotpunog ublažavanja tegoba. Stoga preporučujem kod svake pojave takvih bolova javiti se nadležnom liječniku."

Svoja pitanja šaljite na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Odgovore objavljujemo u magazinu Doktor u kući, koji izlazi svaki prvi četvrtak u mjesecu te na našem portalu živim.hr.