Alzheimer ili demencija? Specifične simptome obje bolesti važno je prepoznati na vrijeme

Demencija je širi pojam koji pokriva veći broj različitih stanja, uključujući i Alzheimerovu bolest. Alzheimerova bolest, koja je najčešći oblik demencije. U Hrvatskoj živi više od 100.000 ljudi s demencijom među kojima njih oko 70 posto ima Alzheimerovu bolest. To i jest jedan od razloga zašto ljudi ponekad brkaju ta dva pojma.

Što je demencija

Demencija je termin za općenito gubljenje sposobnosti pamćenja, razmišljanja i donošenja odluka, što utječe na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Pretpostavlja se da se godišnje u našoj zemlji pojavljuje oko 3000 novih slučajeva, a slična tendencija rastu broja novooboljelih prisutna je i u velikom dijelu svijeta zbog sve starije populacije. No, još ih je mnogo više kojima bolest nije dijagnosticirana te niti ne znaju da žive s njom. Postoji mnogo različitih oblika demencije, a svaki od njih povezan je sa specifičnim tipom oštećenja moždanih stanica. Demencija se može podijeliti u dvije glavne grupe, no neke bolesti spadaju u obje kategorije:

• Kortikalna, koja uzrokuje težak gubitak pamćenja (kao što je slučaj kod Alzheimerove bolesti)
• Subkortikalna, koja utječe na brzinu razmišljanja i aktivnost (kao što je slučaj kod Parkinsonove bolesti)

Drugi po učestalosti oblik demencije, nakon Alzheimerove bolesti, je vaskularna demencija, no obje vrste su rijetke kod osoba mlađih od 65 godina. Ostali česti oblici demencije su frontotemporalna demencija, koja se uglavnom dijagnosticira kod osoba mlađih od 65 godina, te demencija s Lewyjevim tijelima, kod koje se živčana oštećenja s vremenom pogoršavaju uzrokujući usporeno kretanje.

Što je Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije. Radi se o degenerativnoj bolesti mozga koja je uzrokovana složenim promjenama u mozgu uslijed oštećenja moždanih stanica. Stručnjaci još uvijek u potpunosti ne razumiju što je točan uzrok bolesti, no smatraju da vjerojatno nastaje kad se veće količine proteina natalože i okruže moždane stanice, što dovodi do oštećenja i smrti stanica. To onda uzrokuje postupno nestajanje komunikacije između moždanih stanica. Obično prve bivaju zahvaćene moždane stanice u području hipokampusa. To uzrokuje poteškoće u prisjećanju stvari jer je hipokampus središte učenja i pamćenja. Alzheimer s vremenom dovodi do simptoma demencije kao što su problemi s kratkoročnim pamćenjem, problemi s plaćanjem računa ili pamćenjem dogovora i sastanaka. Simptomi se s vremenom pogoršavaju pa osoba može izgubiti sposobnost da pravilno govori ili piše, obavlja svakodnevne zadatke poput odijevanja ili da se sjeća tko su njezini bližnji. Osoba s Alzheimerovom bolešću lako može postati konfuzna i agresivna te ponekad može imati ispade bijesa ili nasilnog ponašanja.

Koji su glavni simptomi demencije

Simptomi demencije variraju ovisno o uzroku, no uobičajeni znakovi i simptomi uključuju:

- Kognitivne promjene

* gubitak pamćenja, koji obično primjećuje bračni partner ili netko drugi

* konfuznost ili dezorijentiranost, poput toga da osoba ne zna gdje je ili koje je doba dana

Poteškoće

* u komunikaciji ili pronalaženju riječi

* u praćenju konverzacije

* s vizualnim i prostornim sposobnostima, poput toga da se osoba izgubi dok vozi

* s razmišljanjem ili rješavanjem problema

* s izvođenjem složenih zadataka

* s planiranjem i organizacijom

* s koordinacijom i motoričkim funkcijama

- Psihološke promjene

* promjene osobnosti

* depresija

* anksioznost

* neprimjereno ponašanje

* paranoja

* uznemirenost

* halucinacije

Simptomi specifični za Alzheimerovu bolest uključuju:

* probleme s pamćenjem, poput redovitog zaboravljanja nedavnih događaja, imena i lica

* postavljanje istih pitanja stalno iznova

* povećane poteškoće sa zadacima i aktivnostima koje zahtijevaju planiranje i organizaciju

* zbunjenost u nepoznatom okruženju

* probleme u pronalaženju odgovarajućih riječi

* probleme s brojevima i/ili s plaćanjem i novcem prilikom odlaska u kupovinu

* sve veće povlačenje u sebe ili anksioznost

Što je vaskularna demencija?

Vaskularna demencija je drugi najčešći tip demencije. Javlja se kad je mozak oštećen uslijed smanjenog dotoka krvi. Ponekad ljudi imaju oba tipa demencije, i vaskularnu i Alzheimer, zbog čega dobivaju dijagnozu „mješovite demencije”.

Ako vaskularni sustav u mozgu postane oštećen, tako da krvne žile propuštaju ili postanu začepljene, tada krv ne može doprijeti do moždanih stanica te će one s vremenom odumrijeti. Ta smrt moždanih stanica može uzrokovati probleme s pamćenjem, razmišljanjem ili rasuđivanjem, a kad su ti kognitivni problemi toliko ozbiljni da utječu na svakodnevni život, takvo se stanje naziva vaskularnom demencijom. Simptomi demencije specifični za vaskularnu demenciju uključuju simptome nalik moždanom udaru, poput mišićne slabosti, problema s pokretima i razmišljanjem te promjene raspoloženja, poput depresije. Postoji nekoliko različitih tipova vaskularne demencije, ovisno o različitim stupnjevima oštećenja na pogođenom dijelu mozga. To su demencija povezana s moždanim udarom, demencija s jednim infarktom, multiinfarktna demencija i subkortikalna vaskularna demencija.

Faze demencije

Za mnoge slučajeve demencije postoje rani upozoravajući znaci. Ta rana faza poznata je i kao kognitivno propadanje i može biti jedva primjetna ili se može brkati s nečim drugim, poput depresije. Rani znaci mogu biti vrlo suptilni, a uključuju:

• sporo razmišljanje
• poteškoće s planiranjem
• probleme s jezikom
• probleme s pažnjom i koncentracijom
• promjene u raspoloženju i ponašanju

Ti simptomi mogu ukazivati da je već došlo do nekih oštećenja mozga, što znači da bi liječenje trebalo započeti odmah, prije no što se simptomi pogoršaju.

Promjene često nastupaju u naletima, s relativno stabilnim periodima između. Vrlo je teško predvidjeti kad će se ti naleti dogoditi pa je brzo djelovanje ključno. Uz već spomenute simptome, ostali mogući znakovi mogu uključivati osjećaj dezorijentiranosti, konfuznost, gubitak pamćenja i probleme s koncentracijom, probleme u pronalaženju odgovarajućih riječi i ozbiljne promjene osobnosti. Te promjene uključuju to da osoba postane agresivna, da joj postane teško hodati, da ima problema s kontroliranjem mokrenja te da vidi stvari kojih nema. Rani znakovi Alzheimerove bolesti su slični, uključujući i često gubljenje predmeta, zaboravljanje razgovora ili događaja ili gubljenje prilikom obiteljskih izleta ili putovanja.

Kako se demencija liječi

Ne postoji specifična terapija za demenciju, a nažalost niti način da se poprave oštećenja mozga koja su već nastala. Ipak, terapija može pomoći u usporavanju progresije bolesti, a glavni cilj je liječiti osnovni uzrok kako bi se spriječili budući problemi, poput moždanih udara. Lijekovi i promjene u načinu života se preporučuju, uključujući i zdravu prehranu, mršavljenje ako postoji višak kilograma, prestanak pušenja, tjelesna aktivnost i smanjenje unosa alkohola. Potpora u obliku fizioterapije, okupacijske, jezične i govorne terapije također je od koristi, no unatoč liječenju demencija može znatno smanjiti trajanje očekivanog životnog vijeka. Prosječno preživljenje nakon dijagnoze je oko 4 godine i većina osoba će umrijeti ili od komplikacija demencije, poput pneumonije, ili od moždanog udara koji će uslijediti. Na vidiku su i nove terapije koje pružaju nadu, a jedna od njih je i novi lijek koji je u fazi ispitivanja, a radi se o donanemabu koji bi mogao smanjiti mentalno propadanje za 35 posto u roku od 18 mjeseci.

Imam li demenciju?

Stručnjaci sa Sveučilišta Cambridge kreirali su jednostavan test koji bi se mogao koristiti za prepoznavanje demencije gotovo desetljeće prije nego što liječnici uoče simptome.

Pamćenje karata

Nakon što imate priliku gledati u karte nekoliko sekundi, okrenite ih poleđinom prema gore i pokušajte spojiti koliko god parova možete iz što manje pokušaja. U prosjeku ljudi naprave oko dvije pogreške, dok osobe s visokim rizikom za Alzheimer naprave oko 3 pogreške.

Pamćenje brojeva

Osobi se pokazuje dvoznamenkasti broj koji se nakon nekoliko sekundi pokriva. Osoba treba upamtiti taj broj, a svaki sljedeći put broj postaje veći za još jednu znamenku. U prosjeku ljudi upamte oko 7 brojeva, a najveći upamćeni broj kod osoba koje su razvile Alzheimerovu bolest bio je 6.