Akademik Miličić: Da, manje umiremo od srca, ali Hrvati nikako da se riješe navika koje ga uništavaju! Ovo su najgore

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj, no broj osoba koje od njih umiru pada već godinama. Podaci HZJZ-a kažu da je u 2023. od cirkulacijskih bolesti umrlo 19.937 osoba, 2366 manje nego prethodne godine, što svakako ohrabruje. Gdje smo što se tiče srčano-krvožilnog zdravlja, pitali smo jednog od najvrsnijih hrvatskih kardiologa, akademika Davora Miličića, potpredsjednika HAZU, predsjednika Hrvatskoga kardiološkog društva (HKD) i predstojnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.

Koje su mjere i napori doveli do kontinuiranog pada smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti?

Za unapređenje kardiovaskularnog zdravlja nacije nužnim sam smatrao, kao predsjednik HKD-a u više uzastopnih mandata od 2003., uključivanje naše stručno-znanstvene udruge. Uz razvoj i primjenu najmodernije kardiološke dijagnostike i liječenja te inzistiranje, a katkad i borbu za nove lijekove i metode, uključili smo se i u javnozdravstvene akcije i zdravstveno prosvjećivanje putem medija, kako bi se podigla osviještenost o tomu da su kardiovaskularne aterosklerotske bolesti vodeći uzroci smrtnosti i pobola, ali i da se u velikoj mjeri mogu spriječiti ili odgoditi do u poznu starost. To se može postići usvajanjem zdravih životnih navika, kao što su nepušenje, redovito kretanje i suzbijanje debljine, kao i ranim prepoznavanjem i liječenjem ključnih čimbenika kardiovaskularnog rizika, poput hipertenzije, poremećenog metabolizma masnoća, šećerne bolesti i kronične bolesti bubrega. Ulogu ima i genetika, no u ukupnom riziku među navedenim faktorima čini 30-ak posto. Osnovali smo Zakladu Hrvatska kuća srca, pa dok se HKD pretežito brine o razvoju kardiološke znanosti i struke, Zaklada je okrenuta javnosti, tj. promicanju kardiovaskularnog zdravlja općenito, ali i nekim specifičnim ciljevima, kao što je izobrazba laika o osnovama oživljavanja. U Hrvatskoj od nagle srčane smrti umire oko 9000 ljudi godišnje - jedna osoba svakoga sata. Ispravnom tehnikom osnovnog oživljavanja mnogi bi se životi mogli spasiti i ljudi bi mogli stići u intenzivne kardiološke jedinice sa srcem koje kuca i mozgom koji nije nepovratno oštećen.

Ove je godine i 20. obljetnica uvođenja Hrvatske mreže intervencijskoga liječenja infarkta miokarda, vodećeg uzroka smrti u nas i većini svijeta. Mrežu smo postupno uspostavili te je danas praktički svima u Hrvatskoj dostupno žurno intervencijsko liječenje infarkta miokarda, čime se bolnička smrtnost od ove bolesti smanjila s nekadašnjih deset do 15 posto na nekoliko postotaka. Nadalje, u posljednjih desetak godina u intervencijskom liječenju srčanih aritmija s europskoga začelja došli smo među vodeće zemlje, a u transplantacijama srca bili smo 2023. najuspješniji u Europi. Hrvatska kardiologija danas je na vrlo visokoj razini i praktički se nijedan odrastao kardiološki bolesnik ne upućuje na liječenje u inozemne centra izvrsnosti. Ne bih želio poručiti da je za povoljne epidemiološke trendove najzaslužniji HKD i želim zahvaliti svima koji su posvećeni suzbijanju kardiovaskularnih bolesti, no nastojali smo i nastojimo pridonijeti najviše što možemo. U početku su nas mediji ignorirali, a danas nas uvažavaju. Na tomu smo zahvalni, jer uloga medija u promicanju zdravlja nacije možda je i najvažnija.

Akademik Davor Miličić

NEJA MARKICEVIC/CROPIX CROPIX

Nema razloga za spavanje na lovorikama. Hrvatska je i dalje među europskim zemljama visokog kardiovaskularnog rizika i građani, nažalost, nisu dovoljno svjesni rizika obolijevanja od bolesti srca. Stoga trajno trebamo promicati zdrave životne navike i mogućnosti medicine koja se temelji na znanosti, a zdravstveni odgoj mora postati jedna od važnih sastavnica općeg obrazovanja. Nije puka fraza da ljudi u velikoj mjeri zdravlje srca drže u vlastitim rukama. Najbolji primjer za to jest činjenica da je upravo većina bolesti koje se mogu spriječiti u domeni kardiologije, a od njih se najviše obolijeva i umire. Previše je pušača, pretilih, sedentarnih, kao i onih koji odbijaju preporučeno liječenje, poglavito u fazi kada su bolesti asimptomatične, poput hipertenzije ili hiperkolesterolemije. Onečišćenost zraka još je jedan važan, neprepoznat čimbenik kardiovaskularnog i općeg zdravstvenog rizika. Resorno ministarstvo obvezalo se izraditi Nacionalni plan suzbijanja kardiovaskularnih bolesti, što je u skladu sa zaključcima vodstva EU. Kardiovaskularno zdravlje istaknuto je kao medicinski prioritet u EU, jer se u većini zemalja i dalje najviše umire od srčanožilnih bolesti.

Strateški plan za smanjenje soli u prehrani imao je cilj do 2025. smanjiti dnevni unos soli po stanovniku na pet grama, koliko preporučuje WHO. Jesmo li blizu toga?

Nisam najkompetentniji za odgovor na ovo pitanje, no mogu reći da su postignuti stanoviti uspjesi, neki proizvođači pekarskih i suhomesnatih proizvoda smanjili su udio soli u namirnicama, ali daleko smo od preporučenoga dnevnog unosa. Mislim da naši građani konzumiraju u prosjeku otprilike dvostruku količinu. Nemojmo zaboraviti ni slatkiše. Slador ili šećer, osim čiste energije, nema nikakvu nutritivnu vrijednost, a unos slatkih pića i slatkiša u nas je neprimjereno velik. I pekarski proizvodi previše su zastupljeni u prehrani, a imaju malu nutritivnu vrijednost, visok glikemijski indeks i pridonose debljanju. Također, nemali broj građana prekomjerno pije alkohol.

Kako se vi brinete za srce? Kako se hranite, koliko vježbate?

Hranim se zdravo, mediteranski. Srećom, oduvijek volim zdravu hranu, ne volim slano, slatko i masno. Jedem manje nego što bih mogao, a jako volim hranu. Nastojim se ne udebljati, jer je debljina opasna bolest s teškim posljedicama. Puno radim i ne stižem se kretati koliko bih želio. Ima i kod mene prostora za poboljšanje, itekako.

Koje se pretrage mogu jednostavno provesti na većem broju ljudi, a važne su za pravovremeno otkrivanje rizika za kardiovaskularne bolesti?

Pozdravljam tzv. preventivne preglede namijenjene starijima od 40 godina. Jednostavni su, a mogu procijeniti individualni kardiovaskularni rizik. Prvo je anamneza, odnosno strukturirani razgovor s pacijentom koji uključuje obiteljsku povijest kardiovaskularnih bolesti, navike, životni stil i bolesti i stanja koja su rizični kardiovaskularni čimbenici, a potom slijedi tzv. fizikalni pregled bolesnika, jednostavan, onakav kakvim mora vladati svaki doktor medicine. Snimanje EKG-a neizostavan je dio pregleda, kao i nekoliko laboratorijskih parametara, uključujući masnoće u krvi i parametre bubrežne funkcije. U kratkom vremenu postigli smo da jedan važan, a zanemaren laboratorijski pokazatelj kardiovaskularnog rizika, postane dostupan i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To je omjer albumina i kreatinina u mokraći. Smatram da će navedeni preventivni pregledi biti važan iskorak, ali i građani moraju usvajati dobre navike i osvijestiti potrebu za povremenim kliničkim i laboratorijskim kontrolama.

Ako se svijet ne raspadne zbog ljudske pohlepe i zloće, kardiologija budućnosti bit će jako uzbudljiva

/Shutterstock

Kongres je jedno od najvećih znanstveno-stručnih okupljanja u hrvatskoj medicini. Obuhvatili smo sve važne teme iz kardiologije, nove smjernice, napretke u dijagnostici, razvoju lijekova, uređaja ti intervencijskih postupaka. Raspravljali smo o trendovima smanjivanja kardiovaskularne smrtnosti u Hrvatskoj, o razlikama u pobolu i smrtnosti, o dostupnosti kardiološke skrbi u različitim zemljama Europe. Obilježili smo 20 godina intervencijskog liječenja infarkta miokarda u Hrvatskoj, zajedno sa svjetskim pionirom takvog, revolucionarnog koncepta liječenja, profesorom Widimskym. Od jednog od vodećih znanstvenika svijeta, profesora Leuschnera, slušali smo o budućnosti kardiologije, s naglaskom na primjenu umjetne inteligencije. Imali smo dosad najveći broj izvornih znanstvenih i stručnih priopćenja naših kardiologa. Na koncu, ali ne manje važno, prije desetak godina HKD je bio prva liječnička udruga u Hrvatskoj koja je svom kongresu pridružila kongres medicinskih sestara - u našem slučaju Kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara. Kasnije su se svi ugledali na nas, što je odlično. Bez posvećenih i educiranih medicinskih sestara i tehničara ne može se prakticirati moderna medicina.

U Nacionalnom probiru na porodičnu hiperkolesterolemiju povišeni kolesterol nađen je kod oko deset posto djece uoči upisa u prvi razred. Koliko zabrinjavaju ti podaci?

To su podaci za 2024., drugu godinu Probira. Gotovo deset posto djece na sistematskim pregledima uoči upisa u prvi razred osnovne škole imalo je vrijednosti ukupnoga kolesterola iznad 5 mmol/l i njih je potrebno kontrolirati i pratiti. Međutim, nezanemarivih 1,1 posto djece imalo je koncentracije kolesterola iznad 6 mmol/l, zbog čega su upućeni pedijatrima koji potvrđuju ili isključuju dijagnozu porodične hiperkolesterolemije. To je najčešća metabolička nasljedna bolest i pojavljuje se u jednog od 300 ljudi. Nositelji te genske mutacije obolijevaju ili umiru od kardiovaskularnih bolesti u dobi od 40 do 50 godina. Ako se bolest otkrije na vrijeme, terapijama se može učinkovito spriječiti kardiovaskularni pobol i smrtnost, pa te osobe imaju jednaku šansu doživjeti starost kao i zdrave osobe. Nakon što se u djeteta postavi dijagnoza porodične hiperkolesterolemije, liječnici obiteljske medicine provode tzv. obrnuti kaskadni probir i otkrivaju bolest u najbližih srodnika, tj. roditelja i braće oboljele djece, jer barem jedan roditelj mora biti nositelj patološke genske mutacije. Time se spašavaju i životi roditelja braće i sestara. Postoji i znatno zloćudniji oblik porodične hiperkolesterolemije - homozigotna, za razliku od spomenute heterozigotne. Homozigoti obolijevaju i umiru od kardiovaskularnih bolesti već u adolescentno doba. I njima se do stanovite mjere može pomoći, tj. agresivnim liječenjem odgoditi pobol i smrtnost. Dakle, koristi ovakvog probira su nemjerljive. Pokrenuo ga je HKD u suradnji s Hrvatskim društvom za aterosklerozu, HZJZ-om i uz potporu Ministarstva zdravstva i HZZO-a. Prije dvije godine bio je to pilot-projekt, a danas je Nacionalni probir pod okriljem Ministarstva.

Kako vidite budućnost kardiologije?

Napredak je već sada neslućen. Imamo nove lijekove koji daju jednak rezultat kao i kirurški zahvati, a praktički nemaju nuspojava. Intervencijska kardiologija u velikoj mjeri zamjenjuje agresivne zahvate, primjerice, ugradnja i popravljanje srčanih zalisaka bez otvaranja prsnoga koša, transkatetersko liječenje aritmija i sl. Dalje se razvijaju mehaničke crpke za potporu miokarda u fazi terminalnoga zatajivanja. Budućnost ulazi u kardiologiju na velika vrata, poglavito prodorom umjetne inteligencije. Ako se svijet ne raspadne zbog ljudske pohlepe i zloće, kardiologija budućnosti bit će jako uzbudljiva.