60 posto mladih liječnika ozbiljno razmišlja o odlasku iz Hrvatske

Čak 60% mladih liječnika u dobi do 40 godina intenzivno razmišlja o odlasku iz Hrvatske, rezultat je ankete o zadovoljstvu mladih liječnika. U ovoj anketi, koju je provelo Povjerenstvo za mlade liječnike Hrvatske liječničke komore (HLK), sudjelovalo je 1.496 liječnika, članova Komore. U istraživanju je obuhvaćena problematika kvalitete specijalističkog usavršavanja, mogućnosti stručnog i akademskog napredovanja te motivacija ostanka u Hrvatskoj, odnosno odlaska u inozemstvo.
Glavni razlog provođenja istraživanja je alarmantna situacija zbog sve većeg nedostatka liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Više od 1.000 liječnika već je prikupilo svu potrebnu dokumentaciju za odlazak iz Hrvatske.

Više od 90% anketiranih liječnika smatra da su u podređenom položaju u odnosu na kolege iz Europske unije, dok njih više od polovice (59%) intenzivno razmišlja o odlasku u inozemstvo. Anketa pokazuje da bi tek svaki deseti liječnik (11%) odbio ponudu za posao u inozemstvu i ostao u Hrvatskoj, a kao motiv ostanka najčešće navode obiteljske razloge.

Razlozi takvih rezultata

Pri tome mladi liječnici kao najčešće razloge odlaska navode bolje uvjete rada, bolju plaću, uređenost zdravstvenog sustava i veće mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja. Svaki od navedenih razloga odabralo je više od 60% anketiranih što jasno pokazuje da su mladi liječnici nezadovoljni cjelokupnim stanjem zdravstvenog sustava.
"Razlog iznimno visoke spremnosti mladih liječnika na odlazak iz Hrvatske leži u činjenici da 77% liječnika svoj profesionalni status i razvoj karijere u Hrvatskoj u budućnosti vide kao nepromijenjen ili lošiji. Ovo pitanje najbolje opisuje zabrinjavajuću situaciju u kojoj se zdravstveni sustav nalazi. Ukoliko se u skoro vrijeme ne poduzmu konkretne mjere, biti će sve teže zadržati mlade liječnike od odlaska u inozemstvo", pojašnjava predsjednik HLK-a, dr. Trpimir Goluža.

Većini su specijalizanti na drugom mjestu

Anketa Liječničke komore pokrila je također i problematiku specijalističkog usavršavanja mladih liječnika i mentorstva, kao suradničkog odnosa između liječnika specijalizanta i njegovog mentora. Anketa je pokazala da od ukupnog broja specijalista ili liječnika koji trenutno specijaliziraju, ulogom mentora nije zadovoljno više od polovice (57%). Tek 7% liječnika smatra da je tijekom specijalizacije najviše znanja i vještina steklo od mentora, što je zabrinjavajući podatak. Mogući razlozi ovakvih rezultata leže u činjenici da pojedini mentori svoj posao obavljaju s visokom odgovornošću i predanošću, dok je većini edukacija specijalizanata ipak na drugom mjestu. Više od 70% anketiranih liječnika slaže se da je kontrola mentora potrebna i od strane Ministarstva zdravlja i od strane Hrvatske liječničke komore.

Specijalizantske knjižice, dokument na temelju kojeg bi liječnik trebao konkurirati kolegama i koji mu omogućuje mobilnost unutar Europske unije, izgubile su svrhu i predstavljaju birokratski problem mladim liječnicima. To potvrđuje i činjenica da je samo 5% liječnika potvrdilo da u ovu knjižicu upisuje stvarno usvojena znanja i vještine.

'Mjere za ostanak'

U svojim komentarima liječnici su se osvrnuli na aktualne probleme u zdravstvu i iznijeli mjere koje bi poboljšale status liječnika u Hrvatskoj te spriječile njihov odlazak u inozemstvo.

• ukidanje robovlasničkih ugovora

• povećanje transparentnosti sustava

• odabir kandidata za specijalističko usavršavanje prema kompetencijama, a ne podobnosti

• poboljšanje edukacije: stručno usavršavanje izvan RH, rad pod nadzorom mentora, manja opterećenost administracijom, više vremena za rad s pojedinim pacijentom

• bolji financijski uvjeti: veća plaća, plaćeni prekovremeni sati, smanjenje prekovremenih sati, povoljnije kreditiranje;

• nagrade za rad i znanje.