Zašto preplanulost ima dobar kratkoročni, a loš dugoročni efekt?

Piše: Ana Žele, prof. psihologije

Ima li sunce pozitivan utjecaj na naše raspoloženje, a negativan na naše tijelo?

Tonka (33), financijska analitičarka, kaže za sebe da spava zimski san. S dolaskom jesenjih kišnih dana ima sve manje volje za izlaske i druženja. Sve je više u kući, pod dekicom i uz TV program. Kaže kako je tada bez inicijative, uglavnom joj se spava i odrađuje samo ono što mora. Međutim, s dolaskom proljeća njeno raspoloženje raste i postaje motivirana za druženje. Privlače je kave na sunčanim terasama i veselija je kad se druži s prijateljima.

Utjecaj na hormone

Sunce ima važan utjecaj na naš bioritam i na naše raspoloženje. Pinealna žlijezda (epifiza) naizmjenično luči hormone serotonin (jedan od tzv. hormona sreće) i melatonin (hormon spavanja). Kako su ljudska bića prilagođena životu u budnoj aktivnosti tijekom dana i spavanju tijekom noći, na pravilan rad ove žlijezde utječe primjerena izloženost svjetlosti i tami tijekom 24 sata. Stoga noću, odnosno pri smanjenoj količini svjetlosti, pinealna žlijezda počinje lučiti melatonin, dok se ujutro, kad sunčeva svjetlost uđe u naše oči, proizvodnja tog hormona smanjuje te se počinje lučiti serotonin. Veća količina serotonina, koja se proizvodi pri dostatnoj izloženosti sunčevoj svjetlosti, povezana je s pozitivnim raspoloženjem i boljom koncentracijom.

Ljudi s nedostatnom proizvodnjom melatonina u tijelu pate od nesanice ili smanjene sposobnosti postizanja dubokog sna, što se često događa starijim osobama. Kako izlučivanje hormona pinealne žlijezde progresivno opada sa starenjem, dostatno izlaganje sunčevoj svjetlosti važno je za stariju populaciju.

Ljekovito sunce

Proljetno sunce je ljekovito. Osim što nam podiže raspoloženje preko serotonina, važno je i za dobivanje vitamina D, koji se naziva i vitaminom sunca. Vitamin D je potpuno besplatan - tijelo ga stvara kada sunčeva svjetlost dodiruje kožu. S vitaminom D ne možemo se predozirati, a on, prema najnovijim istraživanjima, sprečava osteoporozu te utječe na dijabetes i pretilost. Smatra se kako je za aktivaciju dostatne proizvodnje vitamina D u tijelu za malu djecu dovoljno već i kratko izlaganje od 15 do 20 minuta dnevno, dok je odraslima ipak potrebno više sunca. Također, što je put čovjeka svjetlija, ova je aktivacija brža, budući da melanin, kožni pigment, upija ultraljubičaste zrake i sprečava njihovo prodiranje dublje u tkivo.

Liječenje sunčevom svjetlošću, tzv. helioterapija, poznato je od davnina. Hipokrat, otac zapadne medicine, jedan je od najpoznatijih pobornika tog načina liječenja. Stari Grci, Rimljani, Egipćani, Indijci i mnogi drugi narodi u liječenju brojnih poremećaja i bolesti koristili su ovaj oblik terapije. No čak i u novijoj povijesti, početkom 20. stoljeća, helioterapija se redovito i uspješno koristila u liječenju tuberkuloze, rahitisa, rana i kožnih poremećaja.

Tonka, koju smo spomenuli na početku teksta, počela je voditi više računa o izlaganju sunčevoj svjetlosti. "Na svom primjeru mogu reći kako sunce doista utječe na raspoloženje. Sada se zimi trudim što češće otputovati rodbini u Dalmaciju. Tamo ima više sunca i kad sjednemo na rivu, svijet mi je odmah ljepši. Osim toga, sad se ranije budim i idem ranije spavati. Bolje se osjećam kad ujutro prošećem po suncu. Nije mi čudno što sam prije bila bezvoljna, kad bih prespavala najbolji dio dana", zaključuje ona.

Dobrodošli su i savjeti kako možemo umjereno uživati u suncu koristeći njegove blagodati bez straha.

• Uz izlaganje suncu važno je i pravilno se hraniti te pripaziti da naš organizam dobiva dovoljno vitamina A. Vitamin A je podrška pigmentaciji kože i neizostavan je za zdravlje epitela - kože i sluznice. Gotovo dvije trećine vitamina A u našoj prehrani dolazi od beta-karotena, crveno-žutog pigmenta iz voća i povrća koji se u tijelu metabolizira u vitamin A. Dakle, jedite dovoljno povrća crvene i žute boje.

• Hidratacija je jedan od ključnih faktora prilikom izlaganja suncu. Naše tijelo pri visokim temperaturama gubi puno tekućine i treba je redovito nadoknađivati.

• Valja redovito koristiti kreme za zaštitu od sunca. Postoje kreme za sunčanje koje nisu "kemija", nego sadrže prirodne sastojke za zaštitu od UV zraka.

• Treba imati na umu da preplanulost ima dobar kratkoročan efekt, a loš dugoročan. Preplanulost traje još otprilike mjesec dana nakon povratka s mora, dok naša koža dugoročno brže stari nakon intenzivnog izlaganja suncu.

• Kao i u svemu, i kod sunčanja je ključ u umjerenosti. Dakle, najbolje se umjereno izlagati suncu u proljeće i jesen ili po ljeti ujutro i predvečer. Tako ćemo iz sunčevih zraka izvući najbolje za našu psihu, uz minimum štete za tijelo.

Foto: iStock

Jeste li i vi jedni od onih koji koriste svaku priliku da budu na suncu?

Zašto želimo biti preplanuli

Kao i kod svega ostalog, pretjerivanje nije dobro ni kod izlaganja sunčevim zrakama. Nećemo sada podsjećati na negativne zdravstvene posljedice pretjeranog izlaganja UV zrakama, ali je zanimljivo da, unatoč bezbrojnim znanstvenim dokazima i onima iz svakodnevnog života o štetnosti prekomjernog izlaganja suncu, i dalje velik broj ljudi želi preplanuo ten. Više je mogućih razloga zbog kojih ljudi (žene više nego muškarci) ulažu puno vremena i energije za postizanje brončanog tena.

• Sunčanje je ugodno

UV zrake utječu na otpuštanje endorfina koji djeluju protiv bolova i poboljšavaju raspoloženje.

• Brončani ten je privlačniji od blijedog

Manje se uočavaju sitne nepravilnosti na tijelu i licu.

• Preplanuli ten jača samopouzdanje

Osjećamo se bolje i ljepše te imamo sigurniji stav.

• Odjeća izgleda bolje na osunčanom tijelu

Osobito to dolazi do izražaja kod jarkih boja: crvene, žute i tirkizne.

• Sunčanje je oblik relaksacije

Posebno je ugodno sunčati se uz more i povjetarac, čitajući časopis i pijuckati kavu ili sok.

• Preplanulost je statusna informacija

Govori da si možemo priuštiti boravak na moru. (ako je nekome uopće stalo da se hvali tom činjenicom u današnje vrijeme)