Volontiranje jednom tjedno usporit će vašu biološku dob

Jeste li čuli za pojam biološke dobi? Riječ je o stanju organizma u odnosu na kronološku dob, odnosno stvarne godine života osobe. Temelji se na fiziološkom i funkcionalnom stanju tijela, i može biti mlađa, ista ili starija od kronološke dobi, ovisno o raznim faktorima koji uključuju zdravstveno stanje osobe, životni stil i drugo. Oni koji sporije stare obično imaju kasniju pojavu bolesti povezanih sa starenjem, bolju kognitivnu i fizičku funkciju te jači metabolički, kardiovaskularni i imunosni sustav, u usporedbi s onima koji stare brže.

Jedna od metoda procjene biološke dobi, korištena u nedavnoj studiji su epigenetski testovi koji analiziraju utjecaj ponašanja i okoline na ekspresiju DNK. Dr. Gary Small, šef psihijatrije na Medicinskom centru Sveučilišta Hackensack, objasnio je da starenjem dolazi do trošenja genetskog materijala DNK.

- Umjesto da se oslanjamo samo na kronološku dob, sada možemo mjeriti biološku dob, koja ocjenjuje starenje stanica i tkiva, čime se predviđa mortalitet - rekao je.

Ako je nečija biološka dob mlađa od kronološke, to ukazuje na bolje zdravlje i mogućnost dužeg životnog vijeka. Ipak, ističe Sajad Zalzala, doktor za dugovječnost, znanost o epigenetskim testovima možda još nije zrela dovoljno da bismo tim podacima pridavali preveliku važnost.

Volontiranje i biološka dob

Spomenuta studija je osobito važna jer su njome istraživači željeli dokazati koliki učinak ima volontiranje na biološku dob. Analizirali podatke od 2,605 Amerikanaca starijih od 62 godine. Proučavali su koliko često ispitanici volontirali te utvrdili da su osobe koje su volontirale jedan do četiri sata tjedno, doživjele sporije biološko starenje. Umirovljenici su imali najveće koristi, pri čemu je čak i samo jedan sat volontiranja tjedno bio povezan sa sporijim starenjem.

Veće vrijeme provedeno volontirajući dovelo je do izraženijih zdravstvenih koristi, pri čemu je više od četiri sata tjedno značajno smanjilo ubrzanje biološke dobi, neovisno o radnom statusu. Dobrobiti volontiranja pokazala su i prijašnja istraživanja čiji su rezultati pokazali da volontiranje može smanjiti smrtnost među starijim osobama. Međutim, nova istraživanja imaju svoja ograničenja. Zalzala ističe da volontiranje zahtijeva dobro zdravlje, optimizam i dovoljno slobodnog vremena i sredstava, što može otežati kontroliranje svih varijabli koje utječu na zdravlje.

Brojne koristi od volontiranja

Volontiranje ima iznimno pozitivan utjecaj na zdravlje i dugovječnost. Stručnjaci to objašnjavaju raznim fizičkim, društvenim i mentalnim prednostima. Na prvom mjestu, volontiranje često uključuje tjelesnu aktivnost, poput hodanja, što pridonosi održavanju zdravije životne dobi. Osim toga, društvene interakcije imaju važnu ulogu na naše mentalno zdravlje jer, ističe Zalzala, živimo u svijetu u kojem nismo dovoljno povezani.

Volontiranje može poslužiti kao način za izgradnju novih prijateljstava, što može smanjiti razinu stresa i poboljšati kognitivne sposobnosti. Dodatno, volontiranje može stvoriti i osjećaj svrhe.