Vjerojatno ovu frazu izgovarate svaki dan, a ona vas lako može etiketirati kao negativnu osobu

Imate li nekog u svom okruženju koga smatrate negativnom osobu? Ili ste možda vi ta osoba? Sad razmislite zašto. Vjerojatno zbog oblika komunikacije koji se svodi na kritiziranje i pritužbe. Da, svi to činimo, i to zbog toga što ljudski mozgovi imaju ono što se zove negativna predrasuda.

- Skloni smo primjećivati stvari koje nam djeluju prijeteće - rekao je Scott Bea, psiholog u Klinici Cleveland, za Shape.

To je u doba naših predaka bilo itekako važno jer o tome ovisila naša sposobnost preživljavanja. Međutim, u današnje vrijeme naše "prijetnje" zbog kojih se žalimo su postale gužva u prometu, poslovne i kućanske obveze.

Čak i ako za sebe mislite da se trudite ne žaliti jer meditirate, mislite pozitivno, uvijek pokušavate pronaći nešto dobro, vjerojatno to činite češće nego što mislite. Primjerice, kada ste zadnji put rekli da morate nešto učiniti? Možda ste morali ići u kupovinu namirnica ili vježbati? Ili ste možda komentirali da morate posjetiti rodbinu nakon posla?

To je zamka u koju svi upadamo s vremena na vrijeme, ali one samo da može učiniti naš pogled na život malo depresivnijim, već može i negativno utjecati na kemiju našeg mozga, navodi Bea. Srećom, postoji jedna mala promjena koju možete napraviti. Umjesto izgovaranja "moram", možete reći "imam priliku" ili "stići ću". Evo zašto je to dobra promjena:

- "Moram" zvuči kao teret. "Stići ću" je prilika. A naš mozak vrlo snažno reagira na to kako koristimo jezik dok govorimo i kako koristimo jezik u svojim mislima - kaže Bea.

Naime, uokvirivanje ponašanja kao nečega što imate priliku učiniti, pomaže vam da se tome posvetite s malo više entuzijazma.

- Donosi osjećaj mogućnosti i pruža dobrodošlicu iskustvu, što ima pozitivnu korist za nas. To je razlika između prijetnje i izazova. Vrlo je malo ljudi spremno na prijetnju, a većina nas je spremna na dobar izazov ili priliku - navodi Bea.

Zašto ovakav pristup može imati značajan utjecaj?

Nova vrsta psihoterapijskog pristupa, terapija prihvaćanja i obvezivanja, usredotočuje se na male jezične promjene poput ove kako bi pomogli ljudima da prebrode teška vremena, napominje Bea.

Pozitivno razmišljanje se odnosi na naše misli i stavove, a brojna istraživanja su pokazala da ono može potaknuti zahvalnost i uvažavanje, a to potiče dodatna pozitivna ponašanja i misli. A što prigovaranja mogu učiniti? Zbog njih se možemo osjećati ranjivije i ugroženije, produbljujući ciklus negativnosti i straha.

U tom smislu, "moram" nije jedina fraza koju biste trebali odbaciti. Bea navodi kako jezik često koristimo za pretjerivanje pa tako kažemo "Usamljen sam" ili "Nesretan sam" umjesto "Imao sam nekoliko trenutaka usamljenosti" ili "Nedavno sam imao nekoliko tužnih dana". Sve to može uljepšati način na koji doživljavamo život. Dok prvo izrazito otežava situaciju, drugo ostavlja više prostora za poboljšanje i također daje realističniju, opipljiviju sliku trenutne situacije.

Što je najbolje kod ovih malih promjena? Možete ih napraviti odmah!