Terapeutkinja ističe tri toksične navike koje polako, ali sigurno sabotiraju i uništavaju život

Sigurna sam da svatko od nas ima ili je imao neke loše navike koje itekako znaju sabotirati naš život ako izmaknu kontroli odnosno postaju automatske. Sve loše navike na koje ste se navukli dolaze na naplatu s kamatama, odnosno mogu doprinijeti nečemu dobrom kao što je postizanje cilja, ali itekako mogu otežati život kao rezultat propuštenih prilika i negativnih osjećaja. Dobra je vijest da nikada nije kasno prekinuti lošu naviku i naučiti novu, zato što svaki čovjek ima sposobnost učiti i rasti, i unaprjeđivati sebe u tom procesu.

Osobno bih istaknula posebno ove tri toksične navike koje polako ali sigurno sabotiraju i uništavaju život:

1. Sumnja da niste dovoljno dobri, pametni, vrijedni. Sumnja tipa ‘‘Ne mogu ja to‘‘!

Svaka sumnja ima svoj korijen u nekom ograničavajućem uvjerenju koja smo naučili još kao mali, ali i od svih onih negativnih misaonih obrazaca koji ostaju s nama sve dok se ne suočimo s njima i ne donesemo svjesni izbor da ih promijenimo. Kako zaustaviti sumnju u sebe? Primjećivanjem tih negativnih misaonih obrazaca i osjećaja koji se pojavljuju kao njihov rezultat, i to bez samo osuđivanja.

Dakle, kada primijetite da mislite “Nikada neću dobiti ovaj posao”, ili ‘‘Nikad neću skinuti suvišne kilograme‘‘ i sl. da si ljubazno kažete “Kvalificirana sam za ovaj posao. Posjedujem sve što se traži u opisu radnog mjesta i ako sada ne uspijem bit ću uporna i nastaviti s novim aplikacijama‘‘; ili ‘‘Ako su drugi koji su bili puno deblji od mene mogli uspješno skinuti suvišne kile, i ja to mogu. Bit ću uporna i ustrajna. Ako zapne, potražit ću stručnu pomoć‘‘!

2. Stavljajući život na čekanje

U iščekivanju tipa... ‘‘Čim i/ili kada završim ovo (...), prestajem pušiti/idem na dijetu/upisujem se u teretanu/tražim novi posao....

Znate i sami, vrijeme prolazi, a taj famozni dan nikad ne dođe, i sve ostaje po starom. Stoga, kada se uhvatite u mislima “Čim ovo prođe, idem na dijetu‘‘ osvijestite to i recite: “Sigurna sam u svoju odluku da konačno krenem na dijetu i/ili u potragu za boljim poslom... i ovako ću poduzeti korake da to realiziram.”

Ipak, prije svega, dogovorite se sami sa sobom jer ako nemate volju pozabaviti se učinkovitom strategijom i planom za ostvarenje vašeg cilja, budite iskreni sami sa sobom o tome želite li to zapravo.

3. Usporedba s drugim osobama

Čini mi se da mnogi ljudi još uvijek nisu osvijestili koliko je usporedba s drugim ljudima pogubna za njih i njihovo mentalno zdravlje. Najlakše se uspoređivati s drugim ljudima, primjerice na društvenim mrežama koje su toliko integrirane u naš svakodnevni život. Ipak, znajte da nitko od tih ‘‘uspješnih‘‘ ili poznatih osoba nije svoje svakodnevne dosadne stvari stavio na Internet, jer je sve isplanirano do detalja, postavljeno i montirano do te mjere da više nije ni stvarno. Kao ni njihov izgled.

Vjerujte, svatko tko kaže ili se promovira da ima savršen život, ne govori istinu. Nitko nema ni savršen brak/vezu, djecu, dom, roditelje, posao, izgled, ten, zdravlje, itd. Svi smo mi smrtnici sa svojim vrlinama i manama koji radimo (odnosno to mislimo) najbolje što možemo s onim što imamo.

Ne bi li bilo bolje da upotrijebimo takve načine razmišljanja da učinimo svoj život boljim? Ne kao pokušaj da život bude onakav kakav društvo propagira da bi trebao biti. Ne, nego da se fokusiramo na kreiranje života koji je autentičan i odražava ono što uistinu želite duboko u sebi, umjesto da kopirate druge. Drugim riječima, iako nije savršeno, treba cijeniti ono što imamo sada. Tako ćemo puno lakše i brže osjetiti cjelovitost života i osjećati se sretnijom osobom.

Kako funkcioniraju navike?

Jako je bitno da razumijete da su sve naše svakodnevne aktivnosti, ponašanja, kao i naša budućnost pod utjecajem naših navika, dakle i onih dobrih koje rade u našu korist kao i onih loših. Navike su rutinske, uobičajene radnje koje se izvode s malo ili nimalo razmišljanja. One nalikuju mentalnim prečacima koje naš mozak stvara kako bi ubrzao određene zadatke. Ovisno o vrsti ponašanja koje automatiziraju, navike mogu biti korisne ili štetne.

Stoga je jako važno razumjeti kako navike funkcioniraju. Svaka naša navika prolazi kroz ciklus u tri koraka, a to su: okidač, radnja i nagrada. Okidač može biti neki događaj koji pokreće naviku; Rutina predstavlja samu radnju odnosno činjenje ili nečinjenje; dok je nagrada neki zadovoljavajući rezultat ili osjećaj koji proizlazi iz uspješnog izvršavanja navike.

Primjer: Mentalno stanje tjeskobe i napetosti može potaknuti naviku emocionalnog prejedanja, što zauzvrat nudi trenutačno olakšanje i zadovoljstvo. Ne moram dalje elaborirati kakve ta navika posljedice donosi dugoročno.

Prema tome, svi ti naučeni negativni obrasci razmišljanja i metode suočavanja sa stresom i problemima, dodatno pogoršavaju tjeskobu i depresiju. Suprotno tome, pozitivni i zdravi obrasci razmišljanja, svjesnost i praksa upravljanja stresom, donose dobrobit našem mentalnom zdravlju. Istraživanja kažu da je potrebno minimum tri tjedna i to neprestanog i redovitog izvršavanja neke radnje kako bi ona postala navikom. Kako bi se naučila odnosno odučila. Treba ustrajati jer je prvi tjedan najteži.

Za početak - prepoznajte i osvijestite svoje loše navike

Mnoge nezdrave navike koje je osoba naučila (pušenje, hrana, prekomjerna uporaba interneta/boravak na mrežama, i sl.) uglavnom služe kao mehanizmi suočavanja sa stresom, tjeskobom ili nekim drugim neugodnim emocijama.

Također je bitno da osvijestite da vaše okružje odnosno ljudi mogu uvelike utjecati na vaše navike. To bi značilo sljedeće: Ako se članovi obitelji ponašaju nezdravo, onda je i veća vjerojatnost da i sami usvojite takva ponašanja.

Ljudi najčešće iz neznanja stvaraju nezdrave navike uopće ne shvaćajući dugoročne posljedice. Primjer: kontinuirano odlaganje za sutra (prokrastinacija) u početku se može činiti bezazlenom. Međutim, s vremenom može dovesti do propuštenih prilika i samim time do povećanog stresa i anksioznosti.

Također sam uočila da mnogi pribjegavaju nezdravim navikama u nedostatku zdravim alternativnim rješenjima za upravljanje stresom, neugodnim osjećajima ili dosadom, pa jedu ili puše ili borave na mrežama iz dosade i sl.

Kako prepoznati da ste upali u zamku loše navike?

Ukratko, to možete učiniti samorefleksijom, odnosno, redovitom razmišljanju o vlastitim postupcima i ponašanjima postavljajući si pitanja tipa:

“Jesam li zadovoljan kvalitetom provođenja svog slobodnog vremena‘‘?

‘‘Jesam li mogao provesti to vrijeme učinkovitije?‘‘

Pratite ishode odnosno rezultate i ako primijetite da s tom navikom koju upražnjavate gubite više energije, koncentracije, radne učinkovitosti, ili neke promjene u raspoloženju, to svakako može ukazivati na lošu/e naviku/e koje se jednako tako loše odražavaju na vaše mentalno zdravlje i ishode koje (ne)postižete.

Detektiranje loših navika ključno je za donošenje pozitivnih promjena. I opet ponavljam, nakon prepoznavanja, potrebno je razviti učinkovitu strategiju za promjenu tih navika i postavljanje ciljeva.

Ako ne uspijevate ili ne znate sami, potražite pomoć

Razvijanje zdravih strategija suočavanja sa stresom mogu ublažiti potrebu za nezdravim navikama. Odvikavanje od nezdravih navika za neke predstavlja veliki izazov, drugima može nedostajati motivacija ili uvjerenje da je promjena moguća.

Sve u svemu, bez snažnog poticaja i vjere u vlastitu sposobnost da se može promijeniti neka loša navika, neće doći ni do željenih promjena. Budući da je ponekad jako teško ići sam kroz taj proces, bolje je potražiti stručnu pomoć prema potrebi.

Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje