Povodom obilježavanja Dana ružičastih majica i Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih pokrenuo je javnozdravstvenu kampanju 'NIJE COOL BITI BULLY' s ciljem podizanja svijesti o rizičnim i zaštitnim čimbenicima u prevenciji vršnjačkog nasilja.
Verbalno nasilje
Vršnjačko nasilje ozbiljan je problem u cijelom svijetu, a s njime se barem jednom susrelo 130 milijuna učenika između 13 i 15 godina. Postoje dvije vrste nasilja - verbalno i fizičko.
Rezultati istraživanja (Centar za mirovne studije, 2014.) pokazuju da je verbalno nasilje zastupljenije od fizičkog. Oko 3/4 učenika barem se jednom našlo u situaciji da su nekoga ogovarali ili da su bili ogovarani, 2/3 učenika nazivalo je drugog učenika pogrdnim imenom, a gotovo isti broj učenika bio je žrtva takvog ponašanja.
Fizički je oblik nasilja rjeđi, ali nikako zanemariv. Primjerice, oko 40 posto učenika navodi kako je gurnulo drugog učenika, a njih polovina pretrpjela je guranje. Zanimljiva je činjenica da je gotovo 80 posto učenika izjavilo kako je u nekim slučajevima u ulozi nasilnika, a u drugima u ulozi žrtve.
Zastrašujuća je činjenica da otprilike svako četvrto dijete, tj. 27 posto ispitanih učenika doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi skoro svakodnevno. Zadaća je odraslih, ponajviše institucija, prepoznati nasilje, zaustaviti ga i pomoći žrtvi, ali i educirati nasilnika kako se neprihvatljivo ponašanje ne bi nastavilo u budućnosti.
Cilj je kampanje `NIJE COOL BITI BULLY' prevenirati nasilje, govoriti o njemu otvoreno i sa stajališta stručnjaka, ali i približiti se mladima jezikom koji oni razumiju, izjavio je dr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med., pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.
Edukacija
U sklopu predstavljanja kampanje -NIJE COOL BITI BULLY- održano je predstavljanje knjige -Hod po rubu- spisateljice Rosie Kugli i novinarke Marijane Pleše upravo s ciljem da se mladima poučnim, ali i zanimljivim štivom približi tematika vršnjačkog nasilja.
Knjiga opisuje razvoj delinkventnog ponašanja mladića kojega je tijekom odrastanja u teškim životnim okolnostima zanemarila obitelj, a posljedično i nadležne institucije u postupku izvršavanja odgojnih mjera.
Društvo je odgovorno, kako za žrtvu, tako i za nasilnike. Nasilnici su često i sami bili žrtve, iznimno je važno u cijelom procesu razgovarati sa svim sudionicima i educirati ih zašto se nasiljem ništa dobro ne može postići.
Na okruglom stolu na temu vršnjačkog nasilja raspravljali su dr. sc. Lana Petö Kujundžić, predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, Ivan Ćelić, dr. med., zastupnik u Hrvatskom saboru, potpredsjednik Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, Ivana Portolan Pajić, dr. med., koordinatorica kampanje -NIJE COOL BITI BULLY- i zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te autorice knjige Rosie Kugli i Marijana Pleše.
Govornici su na kraju okruglog stola zaključili kako je vrlo važno educirati nastavnike, obrazovne djelatnike, mlade i njihove roditelje. Rješenje problema nije u kažnjavanju, veću u educiranju javnosti, institucija i mladih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....