Strah je glavni razlog zbog kojeg se nasilje ne prijavljuje

„Kad sam skupila hrabrosti i napokon otišla, imala sam nagon vratiti se zlostavljaču. Kasnije sam shvatila da patim od Stockholmskog sindroma“, „Moja svekrva, koja je živjela s nama, neprestano je maltretirala mene i mog sina. Bilo je sve gore i gore, sve dok nas jednog jutra nije pokušala žive zapaliti“ samo su manji dijelovi priča o teškim životnim situacijama žrtava nasilja u Hrvatskoj, onih koje su imale hrabrosti prijaviti zlostavljača. U 2022. godini Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja zaprimio je 1960 poziva, a od otvaranja linije 2013. do kraja 2022. godine zaprimio je ukupno više od 14.100 poziva.

U Hrvatskoj postoji više organizacija koje mogu pomoći žrtvama i svjedocima nasilja. Jedna od takvih udruga je i Udruga za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske, koji su jedan od glavnih partnera kampanje koja se pokreće u Hrvatskoj „Držat ću oči širom otvorene“.

- Veliki dio korisnika nam se javlja i prije nego što se odluče prijaviti nasilje. Naš stručni tim ih u tu svrhu nastoji osnažiti, informirati o tome što ih čeka u svakoj fazi postupka, ponuditi im mogućnost pratnje u svojstvu osobe od povjerenja ili uslugu besplatnog zastupanja u postupku. U našem Savjetovalištu za žrtve nasilja dnevno zaprimimo desetak poziva, a na godišnjoj razini se provede više od 600 individualnih tretmana putem kojih se pružaju usluge informiranja, pravne pomoći, psihosocijalnog savjetovanja te ostalih praktičnih usluga prilagođenih potrebama naših korisnika, uključujući humanitarnu uslugu za osnovne životne potrebe svim onima koji su u riziku od siromaštva - komentirala je situaciju Livija Plančić, predsjednica Udruge za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske.

Iako su najzastupljenije žene, žrtve nasilja u obitelji i rodno uvjetovanog nasilja, u zadnje vrijeme primijećen je trend porasta muških korisnika (20 posto od ukupnog broja) te korisnika starije životne dobi (30 posto od ukupnog broja), najčešće zbog prijevara ili zlouporaba ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju.

PR

Reprezentativno istraživanje Europske komisije provedeno u 10 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku ukazuje da gotovo svaki drugi ispitanik (49 posto) poznaje nekoga tko je bio žrtva nasilja, a tek 60 posto njih u Hrvatskoj je nekome reklo za taj zločin ili ga prijavilo nadležnim tijelima. Kazneno djelo „vjerojatno“ bi prijavilo 95 posto ispitanika da su oni žrtva ili da je riječ o kaznenom djelu na štetu djeteta, no taj se postotak smanjuje kad je riječ o rodno uvjetovanom nasilju (71 posto). Samo nešto više od polovice ispitanih bi prijavilo da su žrtva ksenofobije (69 posto) ili LGBTIQ-fobije (63 posto). Iako je većina ispitanika upoznata s pravom na zaštitu, strah je glavni razlog zbog kojeg ne bi prijavili kazneno djelo (49%).


Kampanja „Držat ću oči širom otvorene“ počinje u subotu

Kako bi se javnost potaknula da pruži podršku žrtvama kaznenih djela, osobito djeci žrtvama nasilja, žrtvama rodno uvjetovanog nasilja te fobije od LGBTIQ osoba i ksenofobije, a posebno kako bi pomogla da se kaznena djela prijave, a žrtve zbrinu u subotu, 28. siječnja u City Centeru one West od 11 do 13 sati održat će se društveni izazov pod nazivom „Držat ću oči širom otvorene“.

Bit će postavljeni stol i dvije stolice na kojima će se izmjenjivati sudionici gledajući se bez treptanja, a njihova će lica biti projicirana na video zidu uz poruku podrške žrtvama nasilja. Cilj je događaja osvijestiti da svjedoci nasilja ne smiju zatvarati oči, već pomoći žrtvama da zatraže stručnu podršku i prijave nasilje. Na sudjelovanje u subotnjem izazovu pozivaju se svi građani koji žele dati svoju podršku žrtvama i informirati se o njihovim pravima.

Izazov „Držat ću oči širom otvorene“ označit će početak istoimene informativne kampanje Europske komisije o pravima žrtava nasilja, koja će se provoditi u deset zemalja članica EU-a. Izazov, inspiriran svojevremenim performansom umjetnice Marine Abramović, već je održan u Belgiji, Mađarskoj, Estoniji, Latviji, Bugarskoj i Poljskoj, a Hrvatska će nakon Slovačke biti osma zemlja koja se pridružuje kampanji s ciljem osvještavanja o pravima koje žrtve nasilja imaju u svim zemljama EU-a te dostupnim službama za pomoć. Nakon Hrvatske uslijedit će još izazovi u Češkoj i Rumunjskoj.

Partneri kampanje na nacionalnoj razini su Ministarstvo pravosuđa i uprave, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima te udruga za pomoć žrtvama Bijeli krug, a kampanju podržavaju i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Grad Zagreb te organizacije civilnog društva B.a.B.e., Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Centar za mirovne studije, Hrabri telefon, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Zagreb Pride i Ženska soba, koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Ambasadori kampanje su pjevačica Maja Šuput, influenceri Marco Cuccurin i Dario Marčac.

Kampanja, koju Europska komisija na međunarodnoj razini provodi u suradnji s organizacijom Victim Support Europe (VSE), dio je prve strategije Europske komisije o pravima žrtava, a cilj joj je osigurati da žrtve svih kaznenih djela budu informirane o pravima i načinima njihovog ostvarivanja: pravo da se žrtvu razumije i da joj je sva komunikacija u koju je uključena razumljiva kao i da žrtve svih kaznenih djela budu informirane o pravima i načinima njihovog ostvarivanja; pravo na pristup službama za povjerljivu i besplatnu podršku i pomoć, pravo na dobivanje informacija; pravo na sudjelovanje u kaznenim postupcima; pravo na zaštitu i pojedinačnu procjenu; kao i prava članova obitelji žrtve kao što su pristup službama za podršku i pomoć ili pravo na zaštitu.

Osim u Hrvatskoj, kampanja se provodi u još devet zemalja članica EU-a: Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.