Sedam tipova dječjeg ponašanja koja bi vas trebala zabrinuti

Ponekad djeca testiraju živce svojih roditelja i to je uglavnom normalno. No, ako se neke situacije prečesto ponavljaju, roditelji bi trebali obratiti pažnju na njih kako ne bi izazvale probleme u budućnosti. Stručnjaci su prikupili nekoliko dječjih ponašanja koja se ne bi smjela ignorirati.

Kada reagirati?

Sljedeće karakteristike govore da se problem neće riješiti sam od sebe.

• Ponašanje vašeg djeteta muči vas više od mjesec dana.
• Ne možete kontrolirati situaciju.
• Ljudi oko vas pate zbog djetetovog ponašanja.
• Ponašanje djeteta se samo odjednom promijenilo i to bez vidljivog razloga. Na primjer, naglo je postalo rezervirano i bezobrazno prema prijateljima. Vrijeme je razgovor.
• Javili su se problemi u školi, loše ocjene, konflikti i svađe, markiranja…
• Problemi sa spavanjem, higijenom ili prehranom.

Obratite pozornost na sljedeća ponašanja

1. Ne oprašta

Djeca bi, naglašavaju stručnjaci, trebala znati izaći iz konfliktnih situacija. Roditelji ih obično uče kako da uzvrate, ali u većini slučajeva bilo bi bolje otpustiti sve negativne emocije. Ako dijete uvijek traži osvetu, to je loš znak.

Što učiniti?

Pobrinite se da vaše dijete razumije što je to opraštanje i budite mu uzor. Naučite djecu da analiziraju vlastite osjećaje, ali isto tako i osjećaje drugih ljudi kako bi otkrili uzrok konflikta. Objasnite im kako mogu izaći iz neugodne situacije.

2. Neodgovornost

'U djetinjstvu, moj stariji brat je uvijek prebacivao krivnju na mene te mi je rekao da djecu koja se žale šalju u sirotište. Jednom je rekao da sam ja razbio televizor, no to se dogodilo kada sam bio s roditeljima u bolnici. Navikao sam se preuzimati krivnju na sebe pa sam potvrdio i tu njegovu lažnu priču. Sve u svemu, on je bio kažnjen za sve.'

Sada zamislite da je to odrasla osoba koja na poslu uvijek krivnju za svoje pogreške prebacuje na druge kolege.

3. Pretjerana tvrdoglavost

Dobro je kada osoba brani svoje stavove ako je spremna prihvatiti i kompromis. Roditelji bi trebali pomoći svojoj djeci da razviju ovu vještinu tijekom djetinjstva jer je to puno kompliciranije u tinejdžerskoj ili odrasloj dobi.

Što učiniti?

Trebali biste razumjeti djetetove osjećaje i otkriti razlog njegove tvrdoglavosti. Neka znaju što mogu napraviti, a što ne. Zaboravite na moljakanje, svađanje, podmićivanje, optuživanje... Budite mirni i jasni.

4. Manipuliranje

Ponekad djeca manipuliraju svojim roditeljima ili ostalim članovima obitelji, kako bi dobila ono što žele. Koriste se metodama poput plakanja u dućanu. Djecu treba naučiti da ovim ponašanjem da neće izgraditi zdrave odnose s obitelji, prijateljima, kolegama…

Što učiniti?

Trebali biste znati razlikovati dječji hir od onoga što ga zaista muči. Djeca se često okreću manipulaciji kada ne dobivaju dovoljno pažnje. Zato je važno s njima provoditi dovoljno vremena. Probajte ostati mirni, nemojte vikati i bacati prijetnje - ovo je možda teško, ali je učinkovito.

5. Strah od promjena

Kod male djece je bolje slijediti ista pravila i postupke. No starija se djeca trebaju navikavati na promjene i naučiti ih prihvaćati. U današnjem, užurbanom svijetu, prekomjerni konzervatizam može uzrokovati ozbiljne probleme.

Što učiniti?

Djeci uvijek trebate govoriti o promjenama i objasniti im što će se dogoditi. Kontrolirajte svoje emocije, jer djeca lako čitaju govor tijela i primjećuju tjeskobu.

Pronađite im društvo jer se djeca lakše suočavaju s izazovima uz prijatelje nego kada su sama. Razgovarajte o njihovim osjećajima kako bi znala da ste ih primijetili. Imajte razumijevanja i zapamtite da njima mali problemi i izazovi nerijetko padaju teško.

6. Nepromišljenost

Dječja spontanost je slatka, sve dok ne stave vruću tavu na plastični podložak ili u dok u novim bijelim hlačama ne skaču po blatu. Takva djeca, kažu stručnjaci, reagiraju bez da razmišljaju o posljedicama, iako njihovo ponašanje može utjecati na ljude koji ih okružuju. U ovim slučajevima, roditelji bi trebali naučiti svoju djecu procjenjivanju i predviđanju mogućih posljedica koje njihove ponašanje, odnosno postupci nosi.

Što učiniti?

Ostanite mirni. S djetetom analizirajte to što se dogodilo i saznajte zašto je to napravilo. Pustite ga da samo proba riješiti posljedice svojeg ponašanja i naučite ga samokontroli.

7. Ne zna se samo zabavljati

Ruska psihologinja Katerina Murashova napravila je eksperiment u kojem je sudjelovalo 68 adolescenata (12-18 godina). Morali su provesti osam sati bez prijatelja ili gadgeta. Samo troje tinejdžera uspjelo se nositi s ovim zadatkom dok su se svi ostali osjećali jako loše.

Starija djeca bi se trebala naučiti zabavljati sama. Kada odrastu, takva djeca, kažu stručnjaci, znaju paničariti zbog sitnica, poput mobitela kojemu je baterija pri kraju.

Ako se s ovim ne možete nositi sami, potražite pomoć stručnjaka.