Rani simptomi bolesnog srca mogu se pojaviti na koži i noktima - ne ignorirajte ove promjene

Srčane bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama i, iako svi mi volimo misliti da bismo znali da imamo neki problem sa srcem, bolesno srce često ne daje nikakve upozoravajuće znakove. A kad postoje neki znakovi problema, često se takvi simptomi previde ili zanemare jer naizgled nemaju nikakve veze sa srcem.

Upozoravajući znaci mogu se pojaviti na koži i noktima i stoga je dermatolog među prvima koji bi mogao otkriti da imate bolest srca.

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2021. godine umrlo 22.958 osoba, odnosno 36,6 posto ukupno umrlih. Iako su bolesti srca česte, nisu neizbježne i u mnogim se slučajevima mogu izbjeći.

Stručnjaci iz Klinike Cleveland tvrde da se srčane bolesti u 90 posto slučajeva mogu spriječiti.

- Svatko može prevenirati bolest srca bilo gdje u svijetu, naročito tako da konzumira hranu s niskim udjelom soli i kolesterola, da redovito provodi tjelovježbu te da ne puši - kaže dr. Leslie Cho iz Odjela za preventivnu kardiologiju i kardio rehabilitaciju u Klinici Cleveland.

Čak i osoba koja u obiteljskoj anamnezi ima srčane bolesti, može prevenirati i liječiti bolesti srca zahvaljujući nevjerojatnim naprecima u medicini. Prepoznavanje ranih znakova srčane bolesti može vam spasiti život. Evo što stručnjaci kažu da moramo znati o ovom ubojici broj 1 i simptomima koje ne bismo smjeli ignorirati.


Zašto su bolesti srca vodeći uzrok smrti ako se u mnogim slučajevima mogu spriječiti?

- Najčešći tip bolesti srca je koronarna arterijska bolest koja je najčešće uzrokovana aterosklerozom. Ateroskleroza je proces u kojem se masnoća taloži na stijenkama krvnih žila, što s vremenom dovodi do njihovog suženja. Ateroskleroza se razvija uslijed povišenog kolesterola, pušenja, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, debljine, nedovoljne tjelesne aktivnosti i loše prehrane. Iako se ovi rizični faktori mogu spriječiti, i dalje prevladavaju u razvoju srčanih bolesti - kaže dr. Eric Stahl, neinvazivni kardiolog iz Sveučilišne bolnice Staten Island.

Velik broj rizičnih faktora koji doprinose razvoju srčanih bolesti nestaju kad ljudi promjene svoje ponašanje. Prestanak pušenja, snižavanje razine kolesterola, držanje krvnog tlaka pod kontrolom, održavanje idealne tjelesne težine i kontrola dijabetesa tip 2 su ponašanja na koja većina ljudi može utjecati kroz odabir načina prehrane, redovitu tjelovježbu te usvajanjem neke od metoda za bolju kontrolu stresa. No, nije uvijek lako promijeniti nečije ponašanje i navike. Navike poput prehrane i tjelovježbe mogu biti duboko ukorijenjene u obiteljskoj tradiciji, krugu prijatelja, kulturi i okolini u kojoj netko živi. I društvene i individualne promjene mogle bi uspješno spriječiti velik broj smrti uslijed srčanih bolesti pa je na svima nama da zajedničkim snagama radimo na tome da spriječimo nastanak srčanih bolesti.


Što treba znati o srčanim bolestima?

- Srčane bolesti su vodeći uzrok smrti u SAD-u, ali i u većini zapadnih zemalja uključujući i Hrvatsku. Među njima je najčešća koronarna bolest arterija. Proces ateroskleroze počinje u drugoj i trećoj dekadi života kao posljedica povišenog kolesterola, pušenja, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, debljine, nedovoljnog kretanja i loše prehrane - upozorava dr. Stahl te dodaje da bi ljudi trebali biti svjesni da se bolesti srca zaista mogu izbjeći i da osoba sama može utjecati na to u mnogim slučajevima. Ovo su savjeti za zdravo srce koje preporučuju stručnjaci:

• Budite u kontaktu s ljudima (ili kućnim ljubimcima!) uz koje se osjećate bolje. To vas štiti od usamljenosti i pomaže u lučenju endorfina koji su zdravi za srce.
• Plivajte, istežite se, vježbajte tai chi ili jogu ili jednostavno jednom dnevno otiđite u dugu šetnju najmanje pet puta tjedno. Intenzivna tjelovježba je odlična, ali i ovi mirniji oblici tjelesne aktivnosti idealni su za zdravlje srca, ali i uma i zglobova.
• Kontrola stresa je od ključne važnosti. To možete postići smanjujući razinu svog stresa i potičući sve ono što vas čini sretnijim i opuštenijim.
• Obavezno si osigurajte 7 do 8 sati noćnog sna.
• Savladajte tehniku dubokog disanja kako biste smirili svoj puls.
• Konzumirajte hranu koja smanjuje upalu, primjerice držite se mediteranske prehrane.
• Postavite si ciljeve da učinite svoje srce zdravijim i sretnijim. Na primjer, možete odlučiti da pri kuhanju koristite maslinovo ulje umjesto vrhnja. Ili možete dodati u svoj raspored 20 minuta šetnje, 10 minuta treninga snage ili odlazak na tenis, plivanje ili neki drugi sport s prijateljem jednom tjedno. Kad ostvarite te ciljeve, dodajte neki novi ili neki od tih ciljeva učinite malo zahtjevnijim. Polako i ustrajno doći ćete do glavnog cilja - zdravog srca.

Mnoge srčane bolesti mogu se liječiti

Dr. Stahl kaže da se srčane bolesti, naročito koronarna arterijska bolest uzrokovana aterosklerozom, često mogu izliječiti ako se na vrijeme otkriju. Kod mnogih pacijenata povišen kolesterol, pušenje, dijabetes, debljina, nedovoljno kretanja i loša prehrana doprinose razvoju bolesti srca. Važno je redovito kontrolirati krvni tlak, razinu kolesterola i šećera u krvi. Sve osobe starije od 20 godina trebale bi takav screening provoditi najmanje svakih 5 godina. Otkrivanje i uklanjanje rizičnih faktora najbolji je način za prevenciju srčanih bolesti. Srčane bolesti se mogu prilično dobro liječiti, naročito ako se otkriju rano. Mnogi od dostupnih načina liječenja uključuju promjene u ponašanju i načinu života koje doprinose snižavanju razine kolesterola i krvnog tlaka. Rani pokazatelji srčane bolesti uključuju niz simptoma, među kojima su bol i pritisak u prsima ili rukama.


Rani znakovi srčane bolesti

Srčane bolesti najčešće se prezentiraju bolovima u prsima, kratkim dahom ili oticanjem uslijed zadržavanja tekućine. Počne li netko osjećati takve simptome, trebao bi o tome porazgovarati sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite ili kardiologom. Nažalost, znakovi i simptomi srčanih bolesti ponekad mogu biti nejasni pa se tako, uz ove tipične simptome, mogu javiti umor, loša probava, bol u vratu ili leđima ili mučnina. Važno je potražiti medicinsku pomoć ako primijetite takve simptome. Neuobičajena bol, poput boli u leđima, čeljusti ili trbuhu također može ukazivati na srčanu bolest. I kratkoća daha i utrnuli ili hladni udovi koji su slabiji nego inače mogu biti znaci srčanih bolesti. Stezanje, pritisak i bol u prsima ne smiju se ignorirati. Primijetite li takve simptome, odmah otiđite liječniku koji će vas uputiti na pretrage koje će provjeriti zdravlje vašeg srca. I, naravno, uvijek je dobro imati dobru podlogu za zdravo srce u vlastitom ponašanju koje će se temeljiti na zdravoj prehrani s niskim udjelom masti i redovitoj tjelesnoj aktivnosti.


Znakovi srčane bolesti na koži i noktima

Prema Američkoj Akademiji udruženja dermatologa, postoji mnogo znakova srčanih bolesti koji se mogu pojaviti na koži i noktima. Mnogu ljudi nisu svjesni da su to upozoravajući simptomi za bolesti koje su vodeći uzrok smrti i često ih ignoriraju. Ovo je 12 simptoma kojih morate biti svjesni:

• Oticanje stopala i donjeg dijela nogu može biti znak da srce ne radi pravilno.
• Plava ili ljubičasta boja kože može ukazivati na začepljenje u krvnoj žili.
• Plava ili ljubičasta mrežasta mrlja na koži ukazuje na začepljenu krvnu žilu.
• Žućkasto-narančaste izrasline na koži mogu biti znak povišene razine kolesterola.
• Nakupine voskastih ispupčenja na koži mogu biti znak vrlo visoke razine kolesterola ili dijabetesa.
• Oticanje i deformacija prstiju uzrokuju savijanje noktiju prema dolje, a to može biti znak infekcije srca, srčane bolesti ili problema s plućima.
• Crvene ili ljubičaste crte ispod noktiju (ako niste ozlijedili nokte) mogu biti znak srčane bolesti ili neke druge bolesti. Ako su znak srčane bolesti, obično postoje i prateći simptomi, poput povišene tjelesne temperature i slabog ili nepravilnog pulsa.
• Glatke, voskaste kvržice na koži mogu biti znak taloženja proteina u srcu ili nekom drugom organu.
• Bolne kvržice na prstima nogu (Oslerovi čvorovi) i/ili ruku mogu ukazivati na infekciju srca ili krvnih žila.
• Smećkaste (ili crvenkaste) diskoloracije, obično na tabanima ili dlanovima također mogu biti znak infekcije srca ili krvnih žila.
• Eritemski marginatum: crveni osip koji može biti znak reumatske groznice.
• Ispucane, otečene usne koje često krvare, naročito kod djece, mogu biti znak Kawasakijeve bolesti.

Simptomi srčane bolesti kod žena mogu biti različiti

Žene mogu imati klasične simptome srčane bolesti, poput pritiska ili boli u prsima, ali mogu imati i simptome poput nemogućnosti da duboko udahnu, probavnih tegoba, vrtoglavice ili mučnine, kao i bolova u leđima. - Tradicionalni rizični faktori za srčane bolesti vrijede i za žene i za muškarce, no postoje neke male razlike. Debljina i neaktivan način života češći su rizični faktori kod žena. Žene s dijabetesom imaju veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s muškarcima koji imaju dijabetes. Nakon 60.-te godine života, nekontrolirana hipertenzija češća je kod žena nego kod muškaraca. Komplikacije u trudnoći, menopauza i oralna hormonska kontracepcija također su povezani s povišenim rizikom za razvoj srčanih bolesti. Ukoliko razviju srčanu bolest, žene češće ili nemaju nikakve simptome ili imaju atipične simptome, poput tupe boli, probavnih problema, umora ili mučnine – pojašnjava dr. Stahl. Primjerice, možete imati otežano disanje ili mučninu, bez pritiska ili boli u prsima. Ili možete osjećati nelagodu u prsima u periodima izrazitog emocionalnog stresa ili bol u prsima koja vas bod usred noći. Također, žene češće osjećaju oštru, žareću bol u prsima, imaju bol u vratu, čeljusti, grlu, trbuhu ili leđima, a to su sve atipični simptomi. Neki rizični faktori za srčane bolesti se ne mogu kontrolirati, ali mnogi se mogu uz odgovarajuću prehranu, tjelovježbu, uzimanje lijekova ako je potrebno i zdrav način života.

Uobičajeni rizični faktori za žene su:

• visok krvni tlak
• visok kolesterol
• nedostatak tjelesne aktivnosti
• debljina ili pretilost
• srčane bolesti ili srčani udar u obiteljskoj anamnezi
• dob (što ste stariji, to imate veći rizik. Ipak, žene obično razviju koronarnu arterijsku bolest oko 10 godina kasnije u životu u odnosu na muškarce, osim ako imaju dijabetes)
• pušenje

Ovaj posljednji rizični faktor, pušenje, još je veća opasnost za žene nego za muškarce, a naročito za mlađe žene. Žene u premenopauzi koje puše imaju znatno veći rizik za srčani udar. Važno je naglasiti i da se dijabetes tip 2 smatra pokazateljem prisustva srčane bolesti u podlozi. Stručnjaci smatraju da ako žena razvije dijabetes prije menopauze, to poništava njezinu 10-godišnju prednost u odnosu na muškarce za razvoj koronarne arterijske bolesti.