PSIHOLOGIJA STRAHA

Psihologija straha

‘Bojim se izići iz stana, bojim se tramvaja, bojim se života ...’, ljudi su očajni i ne znaju što učiniti. Svaki dan mi dolaze na tu temu od čega veliki broj njih pati od napadaja panike - kaže psihijatrica Sandra Ferenčić Ćuk.

Napadaj panike kompleksno je pitanje, najčešće je to zapretena prošlost ili egzistencijalna kriza u kojoj čovjek projicira brigu za budućnost. Cijela okolina je zabrinuta, ljudi su zatrovani negativnim mislima, a kod nekih, tumači psihijatrica, tijelo naprosto povjeruje u negativne misli i automatski aktivira moždano deblo koje mobilizira cijelo tijelo.- Upale se svi alarmi “opća opasnost”, čovjek reagira kao da ga napada tigar u džungli, a tigra nigdje. Pritom se neki ljudi blokiraju, uzlupa im se srce, počnu se znojiti, grčiti, a drugi uključi mehanizme za bijeg. I jedni i drugi imaju istu želju: samo da to prestane. Tijelo nema kuda, uvjerili ste ga da je sve koma i ono počne raditi protiv sebe. Napadaj panike toliko zna biti neugodan da ljudi misle da je u pitanju moždani ili srčani udar. Treba naglasiti, međutim, da neće doći ni do jednog ni do drugog - pojašnjava psihijatrica Ferenčić Ćuk. Napadaj panike je, kaže, napad aj straha, ljudi to zakompliciraju, a samo sebi trebaju priznati ‘bojim se’.

Psihologija straha

Psihologija straha