Priznati onkolog protiv kulta kondicijskih režima i odricanja: Prestanite s tim, ključ zdravlja je u nečem sasvim drugom

Odbit ćete drugu čašu vina, grickat ćete celer, uzeti zelenu salatu umjesto čipsa, opsesivno se mazati kremama za zaštitu od sunca – popis sigurnih ponašanja sve je duži. Vjerojatno su se mnogi od nas pitali ima li tome kraja, ali sada je osoba koja iznosi takvo gledište profesor David Khayat, uspješan, poznat i priznat svjetski onkolog i nekadašnji predsjednik Francuskog instituta za rak. Odlučio je govoriti protiv kulta posta, kondicijskih režima i samoodricanja, što je i pretočio u knjigu koju je nazvao „Prestanite se lišavati!” (franc. Arrêtez De Vous Priver!). To je njegov manifest uživanja u životu i onome što našim životima daje boju i vrijednost. Knjigu je predstavio u razgovoru za Daily Mail, a mi donosimo neke naglaske.


Život je dar

„Život je dar i trebate u njemu pronaći radost i sreću. Koji je smisao života ako vrijeme od rođenja do smrti proživite bez uspomena?”, pita se Khayat, a uspomene ćete stvoriti ugodnim ručkovima s prijateljima gdje nitko ne brine o tome koliko je pojeo i popio, lijenim poslijepodnevima provedenima u vođenju ljubavi, danima na suncu... Naravno, to ne znači da ćete si svako jutro kad se probudite reći da ste savršeni takvi kakvi jeste i potpuno ignorirati svaki savjet, ali profesora zabrinjava što se svi toliko upinjemo biti bolji, a na tom putu stalno doživljavamo neuspjehe.

„Znate kako to ide – izgubit ćete kilogram i pol jer vam društvo govori da biste trebali, ali onda ćete, zbog načina na koji mozak radi, dobiti dvije kile, pa izgubiti jednu, pa dobiti kilu i četvrt i poslije deset godina bit ćete deblji nego što ste bili. A to čini veliku štetu vašem samopouzdanju – mogli biste pomisliti da niste zaslužili ljubav ili da vaš život ne valja, a to samo po sebi stvara daljnje probleme”, smatra profesor.

Ravnoteža, a ne kontrola

Čvrsto vjeruje da stres značajno pridonosi fizičkim bolestima. „Stres povećava rizik za depresiju, ali i za različite vrste raka i kardiovaskularne bolesti”, kaže. To ne znači da ne trebate mariti ako ste pretili, nego da se, ako imate pet-šest kilograma viška i zdravi ste, ne trebate osjećati krivima ako ste pojeli porciju pomfrita.

„Sve je u ravnoteži – ali u životu, tijekom tjedna, mjeseca, ne unutar jednog dana. Recimo, na ručku s prijateljima pojedem 2000 kalorija i popijem nekoliko čaša vina i uživam u tome. Ali, u idućih 16 sati neću konzumirati ništa osim juhe, čaja i vode. I neću piti alkohol nekoliko dana, tako da neću prekoračiti onih deset čaša tjedno. Treba održavati ravnotežu, a ne kontrolirati svaku minutu”, kaže Khayat.

Od 35 do 50 godina

- Neka vaš tanjur bude pun voća i povrća u duginim bojama, po mogućnosti organskog i iz lokalnog uzgoja

-Pušački staž od 20 do 30 godina skraćuje očekivani životni vijek za deset godina, pa dobro razmislite o tome.

- Nakon svakog alkoholnog pića popijte dvije čaše vode.

- Okušajte se u timskim sportovima kako biste ojačali tjelesno i mentalno zdravlje. Uključite se i u aktivnosti za dušu – pjevanje, plesanje, čitanje, slikanje...

- Počnite meditirati, već i 15 minuta tu i tamo povoljno će utjecati na vaše disanje i snižavanje razine stresa.

- Mršavljenje nakon menopauze ide teže, pa je dobro vagati se svaki tjedan kako bi kilaža (uz redovitu aktivnost i primjerenu prehranu) ostala pod kontrolom.


Od 50 do 65 godina

- Ne trebate postati vegetarijanac, ali uvrstite više povrća u prehranu kako biste povećali unos vlakana i održali redovitu probavu.

- Svaka dva ili tri mjeseca uzmite desetodnevnu kuru vitamina C. Dovoljno je uzimati 1 gram dnevno, više od toga podiže rizik za bubrežne kamence. Vitamin C pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa koji pridonosi razvoju raka.

- Uzimajte svaki dan 4000 IU vitamina D, kao pomoć u održavanju čvrstih kostiju te za zaštitu od raka i autoimunih bolesti.

- Pijte dovoljno vode – litra i pol na dan održat će organe zdravima i pomoći da se bolje osjećate.

- Budite oprezni sa suplementima. Ne uzimajte ništa bez konzultacija s liječnikom.

- Plivajte, to je odličan način vježbanja koji ne opterećuje zglobove, puno hodajte, vozite bicikl.

- Ako želite ostati mladoliki, trebate i razmišljati kao mlada osoba. To znači da budete pozitivni i ljubazni, da izlazite van i družite se i s ljudima mlađima od vas.

- Pazite na zube i posjetite stomatologa barem jednom godišnje. Poslije 50. godine bakterije iz plaka jače napadaju zubno meso, što je rizik za gubitak zuba.

- Pazite na držanje, uspravan stav može vam vizualno oduzeti deset godina.

- Redovno se kontrolirajte; ne propuštajte mamografiju, mjerenje tlaka, krvne testove, pretragu stolice na krvarenje, denzitometriju, pregled madeža itd.


Iznad 65 godina

- Kako starite tako vam apetit može slabiti, no nastojte se i dalje uravnoteženo hraniti. Fokusirajte se na kvalitetne proteine i hranu bogatu kalcijem.

- Razmislite o uzimanju vitamina B kompleksa za poboljšanje stanja kože i kose, ali i za dobrobiti povezane s prevencijom Alzheimerove bolesti.

- Uposlite mozak intelektualnim aktivnostima koje pobuđuju vašu radoznalost i mentalnu aktivnost – čitajte, rješavajte sudoku i slične zadatke.

- Redovno vježbajte kako biste ostali pokretni i u formi. Dobrodošle aktivnosti su hodanje, nordijsko hodanje, plivanje.

- Održavajte socijalni život, družite se i smijte, smijeh opušta i rastjeruje stres. Filmski ili čitateljski klubovi, tečajevi, ples... bilo što što vam odgovara i čuva vas od izoliranosti.

- Nemojte se zapustiti. S godinama možemo pomisliti da nije važno kako izgledamo, ali nije tako. Izgledamo li bolje i osjećat ćemo se bolje, zato se nastavite brinuti o izgledu i pažljivo birajte odjeću.


Previše informacija

U knjizi profesor Khayat poručuje da niste vi krivi ako osjećate velik pritisak jer vam se sa svih strana poručuje da trebate biti savršeni. Bombardirani smo informacijama, kaže, a vrlo često nemamo mogućnosti staviti ih u kontekst, „plus, ne postoji filtar, jer sve ide preko društvenih mreža gdje svatko može reći što god želi.” Osim toga „sve te poruke dolaze s različitih mjesta, a vi ste samo jedna osoba koja ih pokušava primiti, razumjeti i staviti u perspektivu. To je stvarno previše.”

Recimo, nitko ne objašnjava razliku između rizika i opasnosti, navodi profesor: „Evo metafore. Morski psi su opasni. Gdje su morski psi? U moru, pa je razumno reći da je ulazak u more opasan. No, je li rizičan? Vjerojatnost da ćete naletjeti na morskog psa plivajući uz Azurnu obalu je zanemariv. Slično tome, Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila je da ćete, ako svaki dan pojedete jedan sendvič sa šunkom, podići rizik za razvoj raka debelog crijeva 18 posto. Ali rizik od raka debelog crijeva ako ne jedete procesuirano meso iznosi dva posto. Prema tome, jedući svaki dan sendvič sa šunkom podižete rizik za 18 posto od tih dva posto, što iznosi 0,36 posto. To znači da se rizik za rak debelog crijeva kreće od dva posto bez sendviča sa šunkom do 2,36 posto sa sendvičem sa šunkom. No, većina ljudi to ne zna.”

Sedam slabosti i pet anđela čuvara

Profesor piše o sedam „malih slabosti” ili „omiljenih poroka” koji lako mogu prerasti iz povremenog užitka u opasne ovisnosti, pa ih moramo imati pod kontrolom. To su izlaganje suncu, alkohol, pušenje, neumjerenost u jelu, sol, vrijeme provedeno pred ekranima i sjedilački život. „Nemojmo si lagati. Promjena, pa i dječjim koracima, osobito u početku, puno je teža i neugodnija od nastavljanja po starom. Ali zapamtite, samo je početak težak, uskoro ćete biti zadovoljni jer ćete pronaći svoju točku ravnoteže zbog koje ćete prestati osjećati krivnju zbog povremenih užitaka u malim porocima”, piše Khayat. S druge strane, imamo pet anđela čuvara za koje ne marimo uvijek, ali na koje možemo računati kako bismo poboljšali zdravlje i opće stanje. To su smijeh, san, seks, pozitivne emocije i mikrobiom u crijevima.