Priznati da nisi psihički dobro i dalje se smatra znakom slabosti

Prošlo je skoro četiri godine od početka pandemije koja je ostavila velike tragove i ožiljke u životima mnogih ljudi kada je u pitanju mentalno zdravlje. Statistike kažu da je porast anksioznih i depresivnih poremećaja samo tijekom prve godine pandemije narastao na 25 posto. Mnogi su zapostavili svoje opće zdravstveno stanje i možda ignorirali određene simptome i čekali da prođu sami od sebe. Neki su se možda i povukli privremeno. Zamislite samo kakva je realna situacija s našim mentalnim zdravljem i koliko ljudi uopće obraća pozornost na njega? Zapravo jako malo jer je sve drugo u životu važnije od zdravlja sve dok se ne razbole i troše svoje novce i ušteđevine da bi povratili zdravstveno i mentalno stanje kakvo je bilo prije.

Stigma psihičkih bolesti

U Hrvatskoj je tema mentalnog zdravlja i dalje pomalo tabu jer priznati da nisi psihički dobro, da imaš problem i da ti treba stručna pomoć, i dalje se često smatra izrazom nečije slabosti. To je jedan od razloga zašto mnogi ljudi i dalje izbjegavaju priznati da ih nešto muči i niti ne pomišljanju potražiti pomoć.

Učestalost mentalnih poremećaja - psihosomatskih poremećaja, suicida, kao i zlouporabe alkohola i droga - svakim danom raste. Stoga podizanje svijesti i unapređenje mentalnog zdravlja uključuje ne samo široku paletu aktivnosti, nego prije svega strategije s konkretnim akcijskim planovima vezane za promociju i održavanje dobrobiti pojedinaca koja će se učinkovito sprovoditi a ne samo ostati zapisana kao dokument. Učiti djecu i odrasle pozitivnom mentalnom zdravlju uključuje čitav set vještina emocionalne inteligencije kao sto su sposobnost rješavanja problema i adaptaciju na svaki mentalni stres, samopouzdanje, Itd.

Doista je ključno ne samo osmisliti nego i provoditi na nacionalnom nivou strategiju za unapređenje mentalnog zdravlja poglavito kod djece i mladih, koja će zasigurno pozitivno utjecali na jačanje njihova samopouzdanja i zasigurno doprinijeli širenju svijesti o prevenciji i zaštiti mentalnih bolesti kao što su anksioznost i depresija koji su poprimili razmjere epidemije.

Time bi se također posljedično moglo utjecati na smanjenje učestalosti bolesti različitih ovisnosti.

Mentalno stanje svakog pojedinca ogledalo je čitavog društva

Mentalna bolest predstavlja zdravstveni problem kao i svaki drugi, jer izaziva stres, remeti i slabi mogućnosti osobe da misli i općenito ometa njezino funkcioniranje jer naprosto koči osobu da bude zadovoljna sobom i ostvari svoje potencijale i dalje napreduje. Mentalno zdravlje važno je ne samo za dobro funkcioniranje svakog pojedinca, nego i društva je jer se psihički problemi i poremećaji ne izazivaju samo patnju i otuđenost oboljelih te pogoršanje njihove kvalitete života, nego i čitave zajednice. Iako mentalne bolesti nisu zarazne, današnja apatija i ravnodušnost sve se više šire poput nekog opasnog virusa, i to je generalni problem.

Kreće od obitelji

Mentalno zdravlje trebalo bi se doživljavati kao jedan od najdragocjenijih nacionalnih kapitala. Na njegovom unapređenju ne treba upirati prst i imati očekivanja samo od zdravstvenog sustava koji je takav kakav jeste, nego i od čitave društvene zajednice koja započinje od kuće. Mentalno zdravlje tiče se svakog od nas, i zato je sustavno investiranje baza za zdravi socijalno-gospodarski razvoj svake države.

Na kraju priče, važno je istaknuti da svatko od nas može dati svoj doprinos u dizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, a Međunarodni dan mentalnog zdravlja prilika je da udružimo snage i sudjelujemo u kreiranju svijeta u kojem se mentalno zdravlje štiti i unapređuje, jer svaka promjena počinje od tebe, mene, svih nas.