Prijeti li vam rizik od prerane smrti? Stručnjaci su sastavili šest jednostavnih zadataka koji će vam dati odgovor

Liječnici, nutricionisti i razni znanstvenici desetljećima proučavaju kako duže živjeti. No, isto tako proučavali su i koji suptilni znakovi pokazuju da vam prijeti rana smrt. Primjerice, slab stisak ruke i brzo umaranje obično su na vrhu popisa tih suptilnih znakova. Nedavno su otkrili još jednu.

Naime, znanstvenici tvrde da je nemogućnost održavanja ravnoteže na jednoj nozi znak upozorenja. Evo koji su još znakovi upozorenja.


Balansiranje na jednoj nozi

Brazilski stručnjaci su pratili 2000 ljudi u dobi od 50 do 75 godina, otkrili su da oni sudionici koji nisu uspjeli izvršiti "flamingo test" su imali 84 posto veću vjerojatnost da će umrijeti ranije, u usporedbi s onima koji su test prošli s lakoćom. Flamingo test je test u kojem sudionik stoji na jednoj nozi, ruke su mu uz tijelo, a pogled prema naprijed te tako stoji barem 10 sekundi. Rezultati su objavljeni u časopisu British Journal of Sports Medicine.

Tijekom istraživanja, koje je provodila Exercise Medicine klinika iz Rio de Janeira, u kojoj je svaki sudionik praćen u prosjeku sedam godina, umrle su 123 osobe.

Naravno, to ne znači da problemi s ravnotežom uzrokuju smrt. No, voditelj istraživanja dr. Claudio Gil Araujo kaže da je sposobnost održavanja ravnoteže potrebna za svakodnevni život, a gubitak ravnoteže je štetan za zdravlje.

Ovaj istraživački tim poručuje da flamingo test pruža brzu i objektivnu povratnu informaciju za pacijenta i liječnika o njegovoj ravnoteži. Isto tako, dodali su da daje korisne informacije o riziku od smrtnosti kod sredovječnih i starijih muškaraca i žena.


Brzo hodanje

Da, sporo hodanje je jedan od znakova upozorenja. Stariji ljudi koji sporo hodaju imaju veći rizik od rane smrti. Istraživači National Institute of Health and Medical Researcha u Francuskoj pratili su brzinu hodanja kod više od 3200 sudionika starijih od 65 godina. Istraživači su pratili njihov hod u prosjeku pet godina. To je učinjeno tako što su ih zamolili da prođu kroz šest metara dug hodnik.

Rezultati su pokazali da su najsporiji muškarci hodali 90 m/min, dok su najbrži hodali brže od 110 m/min. U međuvremenu, najsporije žene prešle su 81 m/min, a najbrže najmanje 90 m/min.

Zabilježeno je više od 200 smrtnih slučajeva, prema rezultatima objavljenim u časopisu British Medical Journalu 2009. godine. Analiza je pokazala da su najsporiji hodači imali 44 posto veću vjerojatnost da će umrijeti do kraja studije, u usporedbi s najbržom skupinom.

Istraživači su istaknuli da bi brzi hodači mogli imati bolje kardiovaskularno zdravlje.


Sjedenje i ustajanje

Zapravo, ova je vježba vrlo jednostavna. Cilj je sjesti i ustati se bez da se morate držati za nešto. Ljudi kojima je teško sjesti, ali i ustati bez oslonca, imaju pet puta veći rizik od rane smrti, kažu istraživači.

Tim istraživača Gama Filho Universityja u Brazilu pratio je 2002 sudionika u dobi od 51 do 80 godina, a zamolili su ih da ustanu i sjednu.

Sudionicima, koji su bili bosi i nosili široku odjeću, rečeno je da se spuste na pod i prekriže noge, a da ne koriste ruke, koljena, laktove za potporu. Zatim su zamoljeni da ponovno ustanu, također bez pomoći.

Sudionici su dobili ocjenu od 1 do 10 za to koliko su dobro izveli. Bodovi su se oduzimali za svaku iskorištenu potporu ili ako su malo izgubili ravnotežu.

Rezultati su objavljeni u časopisu European Journal of Preventive Cardiology 2021. godine pokazuju da je u šestogodišnjem razdoblju zabilježeno 159 smrtnih slučajeva među navedenih 2002 sudionika.

Oni koji su se najviše borili da izvrše test, što znači da su postigli ocjenu od nula do tri, imali 5,4 puta veću vjerojatnost da će umrijeti, u usporedbi s onima koji su taj podvig postigli s lakoćom.

Gubitak pokretljivosti, fleksibilnosti i mišića s godinama je znak lošeg zdravlja.


Penjanje uz stepenice

Mogućnost nesmetanog penjanja uz dva kata stepenica može značiti da ćete izbjeći ranu smrt.

Istraživači u Španjolskoj natjerali su više od 12.000 ljudi da trče na trakama za trčanje te su im postupno povećavali tempo sve dok se nisu iscrpili. Istovremeno su pratili njihov puls. Studija objavljena u časopisu European Heart Journal pratila je sudionike istraživanja tijekom pet godina. Stope smrtnosti bile su gotovo tri puta veće kod sudionika za koje se smatralo da su lošeg zdravlja, u usporedbi s njihovim vršnjacima u formi.

Umrlo je samo 1,2 posto onih koji su imali dobre rezultate u testovima, u usporedbi s 3,2 posto onih koji su se mučili s vježbanjem. Vodeći istraživač dr. Jesús Peteiro, kardiolog u Sveučilišnoj bolnici u A Coruñi, i njegovi kolege, savjetovali su onima koji se bore sa stepenicama da više vježbaju kako bi snizili svoju težinu, krvni tlak i upalu.


Snaga stiska

Procjenjujete li vi ljude prema stisku ruke? Zapravo, procjenjujete i njihovo zdravlje. Istraživanja su pokazala da oni koji imaju slab stisak ruke imaju veći rizik od rane smrti.

Stručnjaci u Škotskoj ispitali su snagu stiska među 500.000 volontera u dobi od 40 do 69 godina, koristeći podatke iz UK Biobanka, ogromne baze podataka koja sadrži zdravstvene kartone Britanaca.

Njihova snaga stiska skupljena je pomoću alata zvanog ručni dinamometar. Sudionici su sjedili uspravno s laktom uz bok i savijali se pod kutom od 90 stupnjeva, tako da im je podlaktica bila okrenuta prema naprijed i naslonjena na naslon za ruke. Alat su stisnuli desnom pa lijevom rukom. Znanstvenici su zabilježili prosječnu maksimalnu težinu koju su mogli stisnuti, i to tijekom razdoblja od sedam godina.

Oko 13.322 sudionika umrlo je tijekom sljedećih sedam godina, utvrdio je tim Sveučilišta u Glasgowu.

Nalazi, objavljeni u British Medical Journalu 2018., pokazuju da se za svakih 5 kg pada snage stiska sudionika njihov rizik od smrti od bilo kojeg uzroka, kardiovaskularnih bolesti i raka, povećava za petinu. Istraživači su rekli da snaga stiska djeluje kao marker zdravlja skeletnih mišića.


Sklekovi

Osobe koje ne mogu napraviti 10 sklekova imaju dvostruko veću vjerojatnost od srčanog ili moždanog udara od onih koji mogu napraviti 40.

Međunarodni tim istraživača ispitao je postoji li veza između fizičke kondicije i rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Angažirali su 1100 vatrogasaca, od kojih se redovito tražilo da od 2000. do 2010. u lokalnoj klinici odrade što više sklekova.

Tijekom 10 godina praćenja, 37 je oboljelo od srčanih bolesti, prema nalazima objavljenim u časopisu JAMA Network Open. Ali oni koji su mogli napraviti više od 40 sklekova imali su 96 posto manje šanse doživjeti srčanog udara, u usporedbi s onima koji su napravili manje od 10 sklekova.

Znanstvenici su rekli da su sklekovi pokazatelj snage mišića, koji štite od smrti bez obzira na uzrok, ali i od visokog krvnog tlaka.