Prijatelji životinja: Pobjegla zmija? Ne bi niti trebala biti kućni ljubimac

Na nedavni slučaj bijega kraljevskog pitona iz dvorišta obiteljske kuće reagirala je udruga Prijatelji životinja ukazujući da u Hrvatskoj nema jasne zakonske regulative uvjeta držanja zmija ili bilo kojih drugih egzotičnih životinja za kućne ljubimce, što je loše za životinje, ljude i okoliš. „To znači da je u praksi sve to prepušteno osobi koja kupi tu životinju, a to je nedopustivo i rezultira upravo ovakvim situacijama gdje takve životinje, zbog neodgovornosti skrbnika, pobjegnu i, ako ih ne nađu, prepuštene su umiranju jer ne mogu preživjeti u prirodi”, upozoravaju Prijatelji životinja.

Detaljno navesti uvjete

Navode da Zakon o zaštiti životinja definira kućne ljubimce vrlo općenito, a u svojim odredbama prvenstveno govori o psima i mačkama: „Zakon jedino određuje da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela gradova i općina koja bi trebala detaljno navesti uvjete držanja za svaku vrstu koja bi potencijalno mogla biti kućni ljubimac. Potpuno je jasno da općine i gradovi ne mogu tako nešto napraviti jer to bi zahtijevalo stručno poznavanje gmazova, riba, ptica i drugih vrsta, već bi to trebalo biti regulirano propisom na državnoj razini. Stoga su i takve gradske i općinske odluke vrlo općenite te se također odnose na pse i mačke kao kućne ljubimce.”

Za bolju kontrolu

Prijatelji životinja godinama ukazuju na taj problem. Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2017. godine prijedlog Udruge da se u Hrvatskoj uvede tzv. Pozitivna lista, odnosno popis vrsta koje bi se mogle držati kao kućni ljubimci, čak je uvršten u prijedlog Zakona, no na kraju je odbačen zbog pritiska lobija industrije kućnih ljubimaca. Takva lista već je na snazi u Belgiji, Nizozemskoj i Luksemburgu, dok mnoge druge države EU-a razmatraju njezino uvođenje. „Pozitivna lista, koja bi dopustila držanje samo nekih vrsta, poželjnija je u odnosu na negativnu zbog svoje jednostavnosti, a ujedno omogućava bolju kontrolu trgovine životinjama te veću zaštitu ljudi i okoliša”, ističu iz Udruge.

Za mnoge vrste, naročito egzotične životinje, život u zatočeništvu može imati tragične posljedice jer je izrazito teško ili čak nemoguće osigurati njihovu dobrobit i osigurati im dugogodišnju specijaliziranu skrb, prehranu i smještaj. To može dovesti do ozbiljnih problema u mogućnosti držanja tih životinja, a može biti štetno i za biološku raznolikost te zdravlje ljudi i životinja. Uobičajeni su primjeri egzotičnih kućnih ljubimaca koji pate od neadekvatne prehrane, ozljeda od pogrešne upotrebe umjetnog grijanja/svjetla, problema s ponašanjem i neprimjerene medicinske skrbi. Za mnoge vrste nedostaju kvalitetne informacije ili ih se ignorira. Usto, divlje životinje prenose oko 72 % zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje agresivne ili otrovne prirode. Stoga životinje pate i prerano umiru.

Problem i za okoliš

„Napuštanje egzotičnih životinja je i velik problem za okoliš. Dok neke puštene životinje ne mogu opstati u prirodi, neke vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa i prijetiti drugim vrstama izumiranjem. Tako npr. puštene crvenouhe kornjače u jezerima zagrebačkog parka Maksimir praktički su istrijebile izvorno nastanjene barske kornjače. Invazivnih stranih vrsta u Europi ima više od 12 tisuća, a na njihovu kontrolu i saniranje štete koje su izazvale u EU-u godišnje se potroši više od 12 milijarda eura”, kažu Prijatelji životinja, koji se protive uzgoju i prodaji životinja te usmjeravaju ljude na udomljavanje napuštenih pasa i mačaka.
Smatraju da je jedino istinsko rješenje porast svijesti o neprihvatljivosti kupnje i zatočenja živih bića. Ipak, zakonodavac treba učiniti barem osnovne promjene kako bi situacija bila pod određenom kontrolom i kako ne bi eskalirala.

Više informacija nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.