Od euforije do potonuća: Zašto su mnogi depresivni tijekom blagdana

Većina se u ovom blagdanskom razdoblju osjeća raspoloženo pa i euforično. Predblagdansko vrijeme donosi radost i popraćena je svakojakim izazovima, poglavito kupovinom poklona za najmilije i pripremama za proslave. Međutim, sve to i najčešće kod anksioznih ljudi može izazvati neočekivane promjene raspoloženja. Radi se o fenomenu koji je poznat mnogima - predblagdanskoj depresiji, koju službena klasifikacija psihijatrijskih bolesti ne prepoznaje. Tako ga najčešće pakiraju u termin ‘‘blagdanskog bluesa‘‘ ili ga se miješa sa sezonskim poremećajem raspoloženja koji se javlja zimi, između ostalog, zbog nedostatka sunčeve svjetlosti.

Kako prepoznati predblagdansko neraspoloženje (depresiju)?

Loše i sniženo raspoloženje može se manifestirati kroz različitu simptomatologiju, poput osjećaja umora, manjka energije, stresa, anksioznosti, usamljenosti i socijalne izolacije. Ako primijetite neke od njih, nemojte ih ignorirati. Jako je važno da znate prepoznati ove znakove kako ne bi doista zapali u depresiju.

Primjerice, stres, koji može nastati iz prevelikih očekivanja, novčanih pritisaka ili uspomena na prethodne blagdane, može se manifestirati kroz povećanu napetost i neraspoloženje. Osjećaj umora, bez obzira radili vi nešto ili se odmarali, također može biti signal da vaš um i tijelo reagiraju na dodatni teret blagdanskog razdoblja. Anksioznost pak koja je maskirana u formi stalne zabrinutosti ili napetosti, može otežati svakodnevne aktivnosti i uživanje u blagdanskim momentima. Najgora je socijalna izolacija te je u zadnje vrijeme sve češći simptom predblagdanske depresije. Osoba se povlači iz društvenih aktivnosti i osjeća se udaljenom čak i u okruženju bliskih joj ljudi. Ovaj osjećaj usamljenosti može biti posebno izražen tijekom blagdana, kada se očekuje da budemo okruženi ljubavlju i podrškom.

Čimbenici koji mogu biti okidač

Možemo ih pronaći u nekim ‘‘neriješenim‘‘ međuljudskim odnosima na jednom mjestu u kratko vrijeme, koji se događaju baš tijekom obiteljskih fešti. Ti odnosi mogu biti narušeni pa tijekom blagdana, može doći do nesporazuma koji mogu kulminirati zbog upućenosti jednih na druge, ali i tzv. „diktata sreće“ koji nam nalažu da i mi sami moramo biti sretni, i u tom smislu da ni drugima „ne kvarimo“ blagdansko vrijeme.

Spomenula bih još jedan izazov na koncu svake kalendarske godine, a svodi se na podvlačenje crte i bilance - što sam ili nisam sve postigla u odlazećoj godini? Ovo kod mnogih postaje izvor frustracija i nezadovoljstva, kao i (koliko god to nekome zvučalo čudno) i nedostatak svakodnevnih obveza, jer su upravo te svakodnevne obveze mnogim ljudima zapravo samo bijeg od suočavanja sa samim sobom.

Zato je jako bitno da sve to slobodno vrijeme koje je namijenjeno odmoru i punjenju baterija, ispunimo nekim smislenim sadržajem. Mnogi su prisiljeni na neki način glumiti dobro raspoloženje, pa se ‘‘cijena‘‘ za tu neautentičnost može odraziti i kao blagdanski blues. To je poglavito vidljivo i jako prisutno kod mladih. Upravo je zato bitno prepoznati sve one čimbenike koji na osobu mogu utjecati negativno, i ako i/ili koliko je moguće na neki način neutralizirati njihovo djelovanje.

Niste sami

Ako se već i prije blagdanskih dana niste baš osjećali dobro, samo je adrenalin odradio svoje jer ste ‘‘‘morali odraditi sve obveze, kako bi sve bilo savršeno‘‘, pa ste poslije pregorjeli i preuzeli dodatni teret da se prisiljavate osjećati dobro i sl. Ako osjećate da je sve to ipak prevelik napor, nemojte oklijevati potražiti pomoć na vrijeme. Ponekad je samo i jedan razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje dovoljan i može baciti sasvim jedno novo svjetlo na sve izazove s kojima se suočavate. Također, razgovor sa stručnjakom može vam pružiti siguran prostor da malo dublje istražite svoje osjećaje i razjasnite misli, a i identificirate sve one potencijalne uzroke stresa i počnete rad na konkretnim rješenjima umjesto vrtnje u začaranom krugu. Jako je važno da ljudi shvate da potraga za stručnom pomoći, ne da nije znak slabosti, nego je dokaz vaše hrabrosti i brige o vlastitom mentalnom zdravlju.

Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje