Mnogi ljudi vjeruju da zijevamo zbog dosade ili nedostatka kisika, ali istraživači su već pokazali da ne postoji korelacija između razine kisika i zijevanja. Guardian je predstavio nedavnu studiju koja predlaže novu hipotezu. To je istraživanje Andrewa Gallupa, profesora bihevioralne biologije na Sveučilištu Johns Hopkins, koji tvrdi da ljudi zijevaju kako bi snizili temperaturu mozga.
Regulacija temperature mozga
Gallupov tim je 120 pješaka poslao u šetnju tijekom zime i ljeta. Zatim su ih pitali koliko često zijevaju i analizirali promjene na temelju temperature okoline. Otkrili su da ljudi češće zijevaju u relativno toplim uvjetima, dok se zijevanje smanjuje kada je bilo pretoplo ili prehladno. Gallupov tim to je pripisao ključnoj ulozi zijevanja u regulaciji temperature mozga. Ona se određuje volumenom krvi koja ulazi u mozak, njenom temperaturom i metaboličkom toplinom koju generira neuralna aktivnost. Zijevanje može promijeniti prva dva čimbenika. Tijekom zijevanja zrak prolazi preko površine usta, nosa i jezika raspršujući toplinu. Druge studije također su pokazale korelaciju između temperature okoline i zijevanja. Kada je vrijeme toplije, zijevanje se povećava, ali ako postane pretjerano vruće, dolazni zrak tijekom zijevanja može biti pretopao, potencijalno podižući temperaturu mozga pa se zijevanje smanjuje. Suprotno tome, za hladnog vremena mozak je već dovoljno ohlađen pa nema potrebe za snižavanjem temperature, što dovodi do smanjenog zijevanja.
Naravno, i dalje se pojavljuju druge hipoteze. Na primjer, studija medicinskog istraživača Oliviera Walusinskog tvrdi da ljudi zijevaju zbog "tranzicije stanja u uzbuđenju". Kaže da zijevanje pomaže mozgu u prelasku u različita stanja. Na primjer, zijevanje nakon buđenja pomaže mozgu da prijeđe u fokusirano stanje
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....