Ne snalazite se u čavrljanju? Stručnjaci otkrivaju pet jednostavnih trikova koji pomažu

Poboljšati svoju vještinu neobaveznog čavrljanja možda se i ne čini kao neko važno komunikacijsko postignuće. Ipak, mnogima je to najmrskiji oblik socijalizacije jer takvi površni razgovori mogu biti čudni, neugodni i iscrpljujući, ali ih je često nemoguće izbjeći. Upravo zato je itekako korisno usavršiti tu vještinu.

- Volim reći da se u "nevažnim" razgovorima događaju važne stvari. S pravim stanjem uma, pravim pitanjima i s nekoliko dobrih trikova, neobavezno čavrljanje može postaviti temelje za neke od najvažnijih odnosa u našim životima, bilo da je riječ o uspostavljanju novih prijateljstava, otkrivanju ljubavi života ili impresioniranju direktora tvrtke u kojoj vas čeka posao iz snova – tvrdi Matt Abrahams, profesor strateške komunikacije u Poslovnoj školi na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji. U svakom slučaju, komunikacijski stručnjaci jamče da ćete uz ove trikove i vi postati stručnjak za čavrljanje pa čak i početi uživati u tome.

1. Pripremite nekoliko početaka razgovora

- Čavrljanje se ne događa uvijek spontano i bez ikakvog truda. Većina čarolije počinje prije samog razgovora. Ako ste se sreli sa starim poznanikom, dalekim rođakom ili bivšim kolegom s faksa kojeg niste dugo vidjeli, uzmite si minutu da razmislite što biste zaista htjeli čuti o njima. Sjetite se što ste radili kad ste se zadnji put vidjeli pa možete od toga krenuti s razgovorom ili jednostavno budite znatiželjni u vezi toga što se sada događa u njihovom životu. Sjetite se jesu li objavili postove o novom hobiju, jesu li njihova djeca uspjela upisati školu koju su željela, čime se bave na poslu... - predlaže Alison Wood Brooks, profesorica na Poslovnoj školi Harvard i autorica knjige Talk: The Science of Conversation and the Art of Being Ourselves.

Dodaje da se možete pripremiti i za situacije u kojima je čavrljanje neizbježno, primjerice na prijateljevoj rođendanskoj zabavi ili na poslovnom domjenku. Prema dr. Brooks, pouzdani "počeci" razgovora uključuju pitanja koja će sugovornika zainteresirati ili teme oko kojih će biti uzbuđen. Možete zatražiti prijedlog za neku novu, zanimljivu knjigu ili film, pitati osobu koji restoran bi preporučila ili gdje ljetuje. To su sve pozitivne, konkretne teme koje je lako načeti pri neobaveznom susretu, a koje mogu biti pokretači dobrog razgovora. Naročito ako ih usporedite s tim da od prvog trenutka počnete kukati nad kišnim vremenom ili previsokim cijenama u kafićima i restoranima – ističe dr. Brooks.

2. Pomno promatrajte okolni ambijent, a potom komentirajte

Kod čavrljanja nije važno samo ono što govorite, već i ono što primjećujete.

- Obratite pažnju na ono što se događa oko vas (Kakvi su ljudi? Kako su odjeveni? Kakva je hrana? Kakva je glazba?), a zatim to upotrijebite u razgovoru! Dobar početak razgovora može biti i jednostavan komentar na to kako je lijepo uređen restoran u kojem se nalazite, kako dobro svira bend koji nastupa ili smiješan komentar na to koliko je dug red na šanku. Brbljanje je puno zabavnije kad pronađete stvarne, žive stvari o kojima možete razgovarati ili se šaliti na njihov račun nego ako se držite gomile šupljih klišeja zbog kojih se sugovornici obično jedva suzdržavaju da ne okreću očima – tvrdi prof. Abrahams.

3. Dajte dojmljiv (ali prirodan, a ne izvještačen) kompliment kako biste ostavili utisak

- Stručnjaci u čavrljanju znaju kako učiniti da se ljudi osjećaju ugodno i dobro zabave pa stoga često razgovor započinju komplimentom. Ali ključ nije u tome da to bude neki usiljeni kompliment jer u tom slučaju riskirate da budete antipatični ili izvještačeni. Zato je i u ovom slučaju korisno da budete dobar promatrač. To će vam pomoći da kompliment koji dajete bude ležerniji i konkretniji, poput "Kako mi se sviđa tvoja torbica, gdje si je kupila?" ili "Je li to slika tvog psa na zaslonu mobitela? Presladak je, kako se zove?" i slično – predlaže dr. Brooks.

Dodaje da je uvijek dobrodošlo i izraziti zahvalnost, primjerice da kažete nešto poput "Hvala što ste našli vremena da se nađemo" ili "Hvala ti što si prihvatila poziv, znam da si jako zauzeta". Takvi mali, ali mudri komentari pomažu u otvaranju lagane, pozitivne interakcije.

4. Postavljajte pitanja na koja se ne može odgovoriti samo s "da" ili "ne"

- Bit čavrljanja nije da budete zanimljivi, već da budete zainteresirani. Mnogi su ljudi pod pritiskom da moraju reći nešto jako pametno ili jako važno ili jako duhovito, a zapravo uopće ne morate imati genijalan komentar na svaku temu koja se obrađuje niti morate imati najluđe priče na zabavi. Nekoliko pametnih pitanja može vas daleko odvesti – kaže prof. Abrahams.

Oba stručnjaka slažu se u tome da treba postavljati takozvana otvorena pitanja, a to znači pitanja na koja se ne može odgovoriti samo s "da" ili "ne".

- Budite znatiželjni, naročito u vezi stvari koje zanimaju vašeg sugovornika, u vezi njegovih iskustava, toga što voli ili što ne voli ili kako se osjeća u vezi nečega – predlaže dr. Brooks dodajući da ljudi vole osjetiti da ih netko čuje, vidi i cijeni. Dakle, budete li pažljivi u odnosu na svog sugovornika i ono što ga zanima, čak i usputan razgovor o svakodnevnom životu može postati iznenađujuće osoban i zanimljiv.

- Ako, na primjer, vaš kolega spomene da ide u posjet obitelji za vikend, nemojte samo reći "Super" i to je to. Pokušajte s pitanjima poput "Čemu se najviše veseliš kad ideš kod njih?". Ili ako prijatelj vašeg partnera spomene da mu je novi hobi pečenje slastica, to je za vas prilika da uđete dublje u tu temu pitanjem poput "Wow, zvuči zanimljivo, ali kako si došao do toga da počneš peći kolače? Jesi li oduvijek volio kuhanje?". Ako, pak, vaš sugovornik spomene da poslije sastanka ili zabave ide na jogu, iskoristite tu informaciju da ga pitate što mu se toliko sviđa kod joge, pomaže li ona stvarno u opuštanju i može li pomoći u izgradnji i oblikovanju tijela – predlaže prof. Abrahams, koji ima i savršenu rečenicu koju možete upotrijebiti kad god se ne možete sjetiti nekog zgodnog pitanja. Čarobna rečenica za nastavak čavrljanja je "Reci mi malo više o tome".

5. Unesite u razgovor i vlastito iskustvo

Naravno, najbolji razgovori nisu samo niz pitanja s jedne strane i odgovora s druge. Oni su uravnoteženi, što znači da oba sugovornika govore, postavljaju pitanja i otkrivaju ponešto o sebi. U suprotnom bi cijeli razgovor zvučao više kao policijsko ispitivanje nego kao ugodno čavrljanje. Dakle, nemojte se ustručavati reći nešto o sebi ili nekom svom iskustvu.

- Na primjer, ako se netko žali na kišu, iskoristite priliku da kažete "Stvarno ti smeta? Ja zapravo jako volim kišu, taj zvuk me opušta" ili, još bolje, da postanete detaljniji i kažete nešto poput "I ja sam je mrzila prije, ali sad sam naučila kišne dane iskoristiti za opuštanje uz knjigu, dekicu i čaj".

Isto vrijedi i za restorane, kina, glazbu, TV emisije ili hobije: jednom kad vam osoba otkrije nešto što voli ili ne voli, oba stručnjaka preporučuju da dodate neku svoju misao ili osjećaj o tome. No, umjesto da se upuštate u 10-minutni monolog o, primjerice, reality showu koji je vaš sugovornik spomenuo da ga obožava, održite razgovor uravnoteženim tako da kažete nešto i onda vratite riječ njemu. Na primjer, možete reći "Čekaj, ako tako voliš reality televiziju, moraš pogledati novu sezonu tog i tog reality showa. Jesi li ga možda već gledao?" - kaže dr. Brooks.

Napominje i da otkrivanjem malih detalja o sebi sugovornika činite sklonijim da i on otkrije nešto više o sebi, a to i jest cilj kvalitetnog čavrljanja. Ravnopravan razgovor u kojem ćete oboje uživati, a ne nekakva uštogljena razmjena formalnih fraza iz koje ćete oboje željeti pobjeći što prije.