Omiljeno i osvježavajuće pivo vjerojatno je alkoholno piće s najdužim "stažem" u ljudskoj povijesti.
Egipatska legenda kaže da je izumitelj piva bio Oziris, bog plodnosti, zemlje i vegetacije, a u davnim vremenima pivo se nije smatralo samo pićem, smatralo se i lijekom i hranom.
To drevno piće preživjelo je do danas i steklo iznimnu popularnost pa danas razlikujemo veliki broj različitih vrsta, okusa i boja piva. Pivo se proizvodi od biranih sirovina - slada, žitarica, hmelja, kvasca i vode. Sve su to prirodni sastojci koji doprinose zdravoj i uravnoteženoj prehrani.
U pivu se uživa, s njim se povezuju druženja i opuštanje u krugu dragih ljudi, međutim znanstvena istraživanja novijeg datuma otkrivaju da pivo osim hedonističkog aspekta nudi brojne zdravstvene pogodnosti.
Tako, znanstvene studije svjedoče o pozitivnom učinku jednog piva dnevno na:
- prokrvljenost,
- cirkulaciju krvi,
- krvni tlak
- te razinu kolesterola u krvi.
Istodobno klinička ispitivanja provedena na The Hebrew University of Jerusalem u Izraelu utvrdila su povećanje antioksidativnog statusa nakon konzumacije piva dnevno što svjedoči o njegovom povoljnom učinku na prevevenciju kardiovaskularnih bolesti.
Studija o dugovječnosti
No, možda jedno od najzanimljivijih područja istraživanja je ono o utjecaju umjerene konzumacije pive na dugovječnost. Časopis PLOS Genetics je 2013. godine objavio studiju koja je po prvi puta ispitivala utjecaj napitka na dugovječnost. Istražujući utjecaj piva na gene, znanstvenici su došli do zanimljivih zaključaka. Studija je rađena na kvascima te je pokazala da konzumacijom piva (alkohola) dolazi do produženja telomere. Telomere su sastavni dio kromosoma (gena) koji ukoliko se značajno skrate, dovode do smrti stanice. Dosadašnja istraživanja povećanje i skraćivanje telomera povezuju sa starenjem te razvojem karcinoma zbog čega su rezultati ove studije dobili dodatan značaj. Do produženja krajeva telomera došlo je pri količini etanola prisutnog u jednoj pivu (5-7 posto).
Manji rizik od prerane smrti
Najnovija studija dala je dodatan poticaj umjerenoj konzumaciji piva. Studija je provedena na Sveučilištu u Kaliforniji, trajala je 14 godina te je proučavala utjecaj životnog stila 1700 osoba starijih od 90 godina na životni vijek.
Istraživači su otkrili kako su osobe koje su dnevno pile 2 čaše piva (2 x 3 dL) ili vina (2 x 1,5 dL) imali 18 posto manji rizik od prerane smrti. Zanimljivo, ispitanici koji su svakodnevno vježbali 15 do 45 minuta dnevno smanjili su taj rizik za "samo" 11 posto.
Iako rezultati pokazuju da dugovječnosti više pridonosi umjerena konzumacija alkohola nego redovita tjelovježba, svakako je uputno prakticirati redovitu tjelovježbu tijekom zrele i starije dobi jer ta zdrava navika svakako pridonosi aktivnom i produktivnom životu u zlatnim godinama.
Samo odgovorna i umjerena konzumacija
Uzmemo li u obzir sve ove dobre strane, čini se da umjerena konzumacija piva može imati povoljno djelovanje na zdravlje te pospješiti zdravo starenje. Valja naglasiti da je ključna riječ "umjereno", a pritom se tu misli na 3 - 6 dL piva dnevno za muškarce i do 3 dL dnevno piva za žene. Ne preporučuje se alkohol piti svakoga dana u tjednu, a uputno je pivo popiti nakon obroka i u ugodnom društvu.
Prekomjerno konzumiranje bilo koje vrste alkoholnog pića djeluje razorno i na zdravlje tijela, i na psihu, i na okolinu. S druge strane, postoje skupine kojima se konzumacija alkohola ne preporučuje, a to su djeca, adolescenti, trudnice, osobe izložene riziku od alkoholizma, bolesnici s kardiomiopatijama, srčanim aritmijama, depresijom te bolestima jetre i gušterače.
Autorica teksta doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička je nutricionistica, predaje na Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je zaposlena kao nutricionistica u KBC-u Zagreb, u Centru za kliničku prehranu. Ujedno je i predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara te dopredsjednica Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora. Glavna je urednica digitalne platforme Vitamini.hr te direktorica tvrtke Vitaminoteka za savjetovanje u nutricionizmu. Autorica je knjiga "Hrana pod povećalom" i "Priče o hrani - od mesa do moussea". Autorica je i suautorica više objavljenih znanstvenih radova i poglavlja u knjigama i udžbenicima. Održala je niz stručnih i znanstveno-popularnih predavanja iz područja nutricionizma i kliničke prehrane te surađuje s prehrambenom industrijom i nevladinim udrugama u svrhu popularizacije znanosti o prehrani.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....