FOTOGRAFIJE: shutterstock
Podcijenjena opasnost

Je li dosada u pandemiji postala opasna prijetnja zdravlju? Evo što kažu psiholozi

Kad ljudi izgube i fokus i smisao u životu, to je oblik dosade koji je loš na dva načina

Dvije neovisne studije došle su do sličnog, zanimljivog otkrića, a to je da su osobe koje se često dosađuju sklonije kršiti prepo- ručene mjere socijalnog distanciranja. Također, istraživanja su pokazala da su osobe sklone dosađivanju zbog toga izložene i većem riziku od zaraze koronavirusom.

Čini se da bi dosada mogla predstavljati novu, iako podcijenjenu prijetnju javnom zdravstvu, upozoravaju psiholozi.

- Kad ljudi izgube i fokus i smisao u životu, a i jedno i drugo svima nam se dogodilo tijekom pandemije i karantene, to je oblik dosade koji je loš na dva načina - kaže Erin Westgate, socijalna psihologinja sa Sveučilišta u Floridi. Kad nam je dosadno, želimo neku aktivnost, ali ne svaku koja nam je u tom trenutku dostupna. Konfliktnost takvog stanja dodatno je naglašena kad vanjski faktori ograničavaju cijeli niz aktivnosti i ponašanja u kojima bismo mogli sudjelovati, a upravo je to scenarij s kojim smo na globalnoj razini zbog pandemije i socijalne izolacije svi suočeni.



Bol privlačnija od dosade

Stoga možda i ne treba začuditi što su rezultati istraživanja pokazali da su osobe koje imaju visoku sklonost dosađivanju sklonije i kršiti pravila socijalnog distanciranja na razne načine. Osobe koje su inače sklone dosađivanju smatraju izolaciju i stalni boravak kod kuće izuzetno zatupljujućim pa je vjerojatnije da će osjećati nagon da nešto poduzmu i zbog toga kršiti nametnuta pravila socijalnog distanciranja.

Sada se postavlja pitanje što je s nama ostalima? Kako se osobe koje se nemaju naviku dosađivati nose s gubitkom fokusa i smisla koji nam je donijela pandemija? Krše li možda i oni više pravila u toj novoj situaciji? O tome kako se ljudi ponašaju kad im je dosadno govore neka prijašnja istraživanja. Primjerice, u studiji koja je 2014. objavljena u časopisu Science znanstvenici su zamolili 42 studenta da nekoliko minuta sjede, bez pametnih telefona, sami sa svojim mislima. No, imali su mogućnost da, ako to žele, pritisnu dugme kako bi primili bolan elektrošok. Nevjerojatno, ali čak dvije trećine studenata i četvrtina studentica pritisnulo je prekidač za elektrošok, a neki čak i više puta, što ukazuje na to da je mnogima čak i bol privlačnija od dosade.

Istraživanje koje je 2019. objavljeno u časopisu Behavioral Decision Making pokazalo je da je izazivanje dosade kod osoba koje su kockale dovelo do toga da donose rizičnije odluke. To bi, u sadašnjoj situaciji, moglo objasniti zašto određeni broj ljudi tijekom pandemije i izostanka socijalnih kontakata te poticajnih aktivnosti donosi pogrešne odluke i upušta se u rizična ponašanja, bilo da se prejedaju, postaju agresivni ili se druže unatoč zabrani i ne nose maske

Linker
25. studeni 2024 02:38