Histrionski poremećaj ličnosti: Što stoji iza izražene potrebe za potvrdom i pažnjom u odnosima?

Jeste li se ikada susreli s osobom koja u gotovo svakoj situaciji djeluje kao da mora biti u središtu pozornosti? Nekim tko intenzivno reagira, brzo mijenja raspoloženje ili ostavlja dojam dramatičnosti u načinu komunikacije? Ili s osobom koja se vrlo brzo emocionalno povezuje, snažno idealizira odnose, ali se jednako brzo može i razočarati? Iza takvih obrazaca ponašanja ponekad se ne krije samo temperament ili “težak karakter”, nego dugotrajniji obrazac ličnosti koji se u psihologiji naziva histrionski poremećaj ličnosti.

Poremećaji ličnosti predstavljaju trajne obrasce mišljenja, emocija i ponašanja koji započinju rano u razvoju i oblikuju način na koji osoba doživljava sebe i druge. Osobe ih najčešće ne prepoznaju kao problem, jer su ti obrasci za njih jedini poznati način funkcioniranja.

Kada emocije postaju način komunikacije

Histrionski poremećaj ličnosti pripada skupini poremećaja ličnosti obilježenih dugotrajnim obrascima emocionalnog doživljavanja i ponašanja koji utječu na odnose i svakodnevno funkcioniranje. U središtu ovih obrazaca često je izražena potreba da osoba bude viđena, primijećena i emocionalno potvrđena. Kada toga nema, može se javiti nelagoda, osjećaj unutarnje praznine ili dojam da osoba “ne postoji dovoljno”.

Važno je razumjeti da se kod poremećaja ličnosti radi o duboko ukorijenjenim obrascima koji nisu svjesno odabrani. Osoba ih ne doživljava kao nešto pogrešno, nego kao jedini poznati način uspostavljanja odnosa sa sobom i drugima.

Osobe s histrionskim obrascem ponašanja mogu djelovati otvoreno, šarmantno i vrlo komunikativno, no njihovi odnosi često imaju intenzivan i ubrzan ritam i teško održavaju stabilnost

CARLOSBARQUERO/SHUTTERSTOCK

Kako izgleda histrionski obrazac u svakodnevici

U svakodnevnom životu ovaj obrazac može izgledati kao izražena emocionalnost, brzo mijenjanje raspoloženja i snažna potreba za kontaktom s drugima. Osobe mogu djelovati otvoreno, šarmantno i vrlo komunikativno, no njihovi odnosi često imaju intenzivan i ubrzan ritam – brzo se razvijaju, ali i teško održavaju stabilnost. Pažnja drugih ljudi pritom ima ključnu ulogu u regulaciji unutarnjeg doživljaja sebe. Kada je pažnja prisutna, osoba se može osjećati vrijednom i sigurnom, dok njezin izostanak može izazvati nelagodu, nesigurnost ili emocionalni pad. Ono što izvana može izgledati kao dramatizacija ili pretjerivanje, iznutra često ima funkciju regulacije emocionalne ravnoteže.

Obilježja i obrasci ponašanja

Histrionski poremećaj ličnosti može uključivati:

• izraženu potrebu za pažnjom i potvrdom
• emocionalnu ekspresivnost koja djeluje intenzivno i promjenjivo
• sklonost dramatiziranju situacija
• brz ulazak u odnose i snažno emocionalno vezivanje
• osjetljivost na ignoriranje ili odbacivanje
• potrebu za privlačenjem pažnje izgledom, ponašanjem ili stilom komunikacije
• izraženu sugestibilnost i podložnost utjecaju drugih

Ovi obrasci nisu svjesno “glumljenje” niti namjerno ponašanje, nego duboko ukorijenjen način emocionalnog funkcioniranja.

Nedosljedna roditeljska toplina i pažnja u djetinjstvu mogu dovesti do toga da dijete uči kako do bliskosti dolazi kroz pojačano izražavanje emocija, što se u odrasloj dobi može očitovati kao pojačana potreba za potvrdom i reakcijama drugih radi smanjenja unutarnje nesigurnosti

IRENE MILLER/SHUTTERSTOCK

Iza potrebe za pažnjom

Histrionski obrasci ponašanja najčešće nastaju kroz rana iskustva u obitelji i način na koji je dijete doživljavalo pažnju, bliskost i emocionalne reakcije okoline.

Ako su ti odnosi bili nedosljedni – primjerice, ako je dijete ponekad dobivalo toplinu i pažnju, a ponekad ne – može naučiti da do kontakta i emocionalne povezanosti lakše dolazi kroz pojačano izražavanje emocija. S vremenom takav način reagiranja postaje uobičajen obrazac u odnosima.

Na razvoj ovih obrazaca utječu i temperament, osjetljivost te okruženje u kojem osoba odrasta. Sve to zajedno oblikuje način na koji osoba kasnije doživljava sebe i druge te kako regulira emocije u odnosima. U odrasloj dobi takvi obrasci mogu dovesti do pojačane potrebe za potvrdom i emocionalnom reakcijom drugih kako bi se smanjio osjećaj nesigurnosti ili unutarnje praznine. Iako to kratkoročno može donijeti olakšanje, dugoročno može otežati stabilne odnose.

Kada se uz obrasce javljaju i druge poteškoće

Kao i kod drugih poremećaja ličnosti, i kod histrionskih obrazaca često se javljaju pridružene psihičke poteškoće. To mogu biti simptomi anksioznosti, unutarnje napetosti, depresivnih epizoda ili osjećaja emocionalne iscrpljenosti. Takve poteškoće najčešće nisu odvojeni, zasebni poremećaji, nego se razvijaju u kontekstu dugotrajne emocionalne nestabilnosti i intenzivnih interpersonalnih odnosa. Osobe s ovim obrascima često osciliraju između snažne potrebe za bliskošću, pažnjom i potvrdom te osjećaja praznine ili nesigurnosti kada te povezanosti nema. S vremenom takav obrazac može dovesti do kroničnog psihičkog opterećenja. Stalna potreba za vanjskom potvrdom i osjetljivost na odbacivanje iscrpljuju emocionalne kapacitete, pa se mogu javiti anksioznost, napetost ili depresivno raspoloženje. Primjerice, osoba može u jednom razdoblju intenzivno ulaziti u odnose, brzo se emocionalno vezati i osjećati snažnu euforiju zbog bliskosti. No već pri manjem distanciranju druge osobe može doživjeti snažnu tugu, tjeskobu ili osjećaj odbačenosti, što dodatno pojačava unutarnju nestabilnost i emocionalni zamor.

Kako se nositi s ovim obrascem

Ako osoba prepoznaje ove obrasce kod sebe, prvi korak je razvijanje svijesti o tome što se nalazi iza potrebe za pažnjom. Najčešće je to potreba za sigurnošću, prihvaćanjem i emocionalnom stabilnošću.

Ako ste u odnosu s osobom koja pokazuje ovakve obrasce, važno je postaviti jasne granice i smirenu, dosljednu komunikaciju, bez ulaska u dinamiku koja dodatno pojačava emocionalnu nestabilnost.

Promjena i razumijevanje obrazaca

Promjena je moguća, ali zahtijeva vrijeme, jer se radi o dugotrajnim obrascima ličnosti. Histrionski poremećaj ličnosti nije samo izražena emocionalnost ili potreba za pažnjom, nego složen obrazac kroz koji osoba doživljava sebe i odnose. Kada se ponašanje promatra kroz širi kontekst emocionalnog razvoja i unutarnjih potreba, ono prestaje biti “dramatiziranje” i postaje razumljiv pokušaj regulacije unutarnje nesigurnosti i traženja povezanosti.

U pozadini potrebe za pažnjom često ne stoji potreba za pozornicom, nego potreba za sigurnošću u odnosu. Razumijevanje ovih obrazaca ne mijenja samo način na koji promatramo ponašanje drugih, nego i način na koji im pristupamo - s više konteksta, a manje površnih zaključaka.

Mirella Rasic Paolini, holistička terapeutkinja za mentalno zdravlje i licencirana hipnoterapeutkinja